U Crnoj Gori je tokom prošle godine u periodu od januara do kraja septembra preminuo 5.041 građanin, dok je u istom vremenskom intervalu ove godine preminulo 58 ljudi manje i to 4.983. Do tog podatka dolazi se uvidom u mjesečne statističke preglede Uprave za statistiku, prema kojoj je ove godine najveći broj smrtnih slučajeva zabilježen u julu i to 654, dok je u istom mjesecu 2019. preminuo 501 građanin. U mjesečnom statističkom izvještaju je navedeno da je povećanje broja umrlih u julu moguće zbog naknadnog upisa u matične registre, koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
U Crnoj Gori se u poslednjih par godina bilježi sve veća stopa smrtnosti, a to pokazuje i zvanična statistika. Da nema izuzetka 2019. tekuća godina bi imala rekord u broju smrtnih slučajeva. Naime, statistika pokazuje da je u poslednjih deset godina najviše smrtnih slučajeva za prvih devet mjeseci zabilježeno u 2019. dok je odmah iza nje aktuelna 2020. godina. Svih prethodnih godina za koje smo upoređivali statistiku broj građana koji su preminuli u periodu januar/septembar je manji.
Tako je 2018. za devet mjeseci te godine preminulo 4.798 građana, 2017. taj broj je iznosio 4.934, 2016. – 4.629, 2015. – 4.566, 2014. – 4.449, 2013. – 4.398, 21012. – 4.392, 2011. – 4.290 i 2010. broj smrtnih slučajeva od januara do septembra je bio najmanji u posmatranom periodu i u pitanju je 4.047 preminulih.
Na drugoj strani, ove godine su u Crnoj Gori je od januara do septembra rođene 5.294 beba. Statistika pokazuje da su 2019. rođene 7.223 bebe, 2018. – 7.264, 2017. – 7.432, 2016. – 7.569 i 2015. – 7. 386. Prema poslednjim analizama koje su rađene u poslednjih deset godina prirodni priraštaj u Crnoj Gori opao je četiri i po puta.
Prema prošlogodišnjim projekcijama Ujedinjenih nacija (UN), negativni demografski trendovi usloviće smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori, pa bi 2050. u njoj živjelo 589.000 stanovnika. To, približno, odgovara populaciji iz popisa 1981. Do 2100. godine, prema ovim procjenama, Crna Gora će se vratiti na stanje iz 50-ih sa svega 454.000 stanovnika.
U knjizi „Prazna planeta” autori
Deril Briker i
Džon Ibitson, međutim, prognoze UN-a smatraju optimističnim, tvrdeći da će broj stanovnika na Zemlji uskoro prestati da raste i zatim početi rapidno da opada. Briker je glavni izvršni direktor kompanije Ipsos za odnose sa javnošću, a Ibitson je poznati američki pisac i kolumnista. U pomenutoj knjizi, kao jedan od problema, oni ističu to što je stopa plodnosti u mnogim zemljama godinama ispod takozvane zamjenske od 2,1. Ona označava broj rođene djece po ženi koji je potreban za održavanje populacije.
M.S.
Najmanje umrlih 2015. godineKako pokazuju podaci Monstata objavljeni krajem aprila ove godine, u 2019. u Crnoj Gori je prirodni priraštaj pozitivan, dok je iste godine umrlo 6.595 lica. Kada su umrli u pitanju, 3.486 su muškarci, a 3 109 žene, piše u saopštenju objavljenom pod nazivom „Prirodno kretanje stanovništva u Crnoj Gori u 2019”. Najmanje lica u 2019. godini umrlo je u septembru 501, a najviše u januaru i to 670. Kada je period od 2015. do prošle godine u pitanju, najviše ljudi je, prema Monstatu, preminulo upravo prethodne 2019. Sa druge strane, najmanje umrlih lica, 6.329, bilo je u 2015. godini.
âU 2019. godini prirodni priraštaj je pozitivan i iznosi 628. Rođeno je 7.223 živorođene djece, 3.777 ili 52,3 odsto su dječaci, a 3.446 ili 47,7 odsto su djevojčice.glosa”Prema prošlogodišnjim projekcijama Ujedinjenih nacija (UN), negativni demografski trendovi usloviće smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori, pa bi 2050. u njoj živjelo 589.000 stanovnika