Državne institucije su u 2015. godini pokazale da mogu da uvedu namete na nezakonit način i po tom osnovu prihoduju milione eura, a da za to niko ne odgovara. Takav slučaj je bio sa taksom na gorivo od sedam centi po litru za autoput i reprezentativni sport, koju je Vlada uvela u aprilu bez saglasnosti Skupštine. Iako je i laicima bilo jasno da je taksa uvedena na neustavan način jer je prije stupanja na snagu morala da bude izglasana u Skupštini, Ustavnom sudu je trebalo pola godine da donese odluku da je taksa neustavna, a potom još 20 dana da tu odluku pošalje Službenom listu kako bi prestala da važi.
Za to vrijeme u budžet se po tom osnovu slilo 10,5 miliona eura, koji će, prema riječima zvaničnika Vlade, biti utrošeni namjenski za autoput i reprezentativni sport. Građani i preduzeća koja su plaćala sedam centi po litru punih sedam mjeseci neće moći da povrate novac koji im je neustavno uzet jer odluke Ustavnog suda nemaju retroaktivno dejstvo.
Počelo sa
eksproprijacijom
U prvom kvartalu Vlada je pokušala da kroz Skupštinu progura niz zakona kojima se narušava pravo privatne svojine ili, kako su kazali protivnici tih predloga, otima privatna imovina. Riječ je o predlogu zakona o morskom dobru i dopuni Zakona o eksproprijaciji.
Oba predloga su naišla na žestok otpor nevladinih organizacija sa Primorja, čiji su članovi dolazili ispred Skupštine i prijetili da će blokirati puteve na Primorju. Kasnije su se povezali sa poslaničkim klubovima i izborili se da Vlada najprije doradi predlog zakona o morskom dobru, a kasnije i da ga povuče. Morsko dobro je prvo skinuto sa dnevnog reda u martu, a u julu je povučeno iz procedure. Novi predlog zakona Vlada je usvojila u decembru, a on ne sadrži član 25 koji je bio najsporniji u prethodnom aktu. Taj član, koji je definisao oblast neprenosivosti stvarnih prava, predviđao je da se na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, postama, mandraćima, sidrištima i vezovima ne može sticati pravo svojine ni druga stvarna prava po bilo kom osnovu, odnosno da djeca Primoraca koji imaju imovinu u zoni morskog dobra ne mogu naslijediti tu imovinu.
U prvom kvartalu vlasnik Uniproma Veselin Pejović uplatio je drugu ratu od 10 miliona eura za imovinu Kombinata aluminijuma.
Autoput i nameti
Drugi kvartal obilježio je početak pripremnih radova na autoputu. Projekat je prema ugovoru težak 809,6 miliona eura, a kada se dodaju kamate i valutne klauzule koštaće preko milijardu eura. Njegova realizacija počela je 11. maja, od kada zvanično teče rok od četiri godine za njegovu izgradnju. Za sedam mjeseci radilo se na pripremnim radovima, prilaznim putevima i kampovima. Glavni radovi i glavni projekat još nijesu počeli, odnosno još nijesu završeni.
Sporna taksa na gorivo takođe je usvojena u drugom kvartalu, 20 dana prije početka radova na autoputu. Usvojena je na Vladi i brže-bolje poslata Službenom listu, koji je u rekordnom roku objavio tu odluku. Odmah nakon toga uslijedila je inicijativa samostalnih poslanika, MANS-a, a kasnije i SNP-a, da takse od sedam centi za autoput i reprezentativni sport bude ukinuta. Možda bi u nekoj drugoj zemlji ta inicijativa bila razmotrena i tokom drugog kvartala, ali u Crnoj Gori to je moralo da se čeka do oktobra.
Veliki problem ugostiteljima u aprilu i tokom narednih mjeseci uzrokovala je izmjena Zakona o strancima zbog koje nijesu mogli zaposliti stranog državljanina ako na birou rada postoji državljanin Crne Gore koji ispunjava tražene uslove.
U junu je uveden stečaj u „Vektri Boka”, čiji je vlasnik Dragan Brković. Kraj jula bio je rezervisan za glasanje o bitnim projektima u Skupštini, pa je u tom periodu usvojen aneks ugovora za zakup hotela Sveti Stefan i Miločer, dok su odbijeni aneks za hotel Kraljičina plaža i predlog ugovora o zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula.
U avgustu je i Uniprom prebacio 14 miliona eura na prelazni (eksrov) račun KAP-a u Vest banci. Za taj kredit je založio i ono što jeste i ono što nije imovina KAP-a, a sve uz saglasnost stečajne uprave, pa su pod hipotekom za kredit Uniproma i zgrada „Lepa kata”, Ulica Steva Kraljevića...
Smjene u trećem
kvartalu
U trećem kvartalu ostavku je podnio direktor Poreske uprave Milan Lakićević, a na njegovo mjesto došao je Miomir M. Mugoša. Do promjena je došlo i na čelu JP Morsko dobro. Vlada je sa čelne pozicije smijenila Rajka Barovića, a u oktobru je za njegovog naslednika imenovan Mihailo Đurović, predsjednik OO SDP Budva.
Mnogo bure u septembu bilo je u Montenegroerlajnsu. Prvo je pet pilota napustilo kompaniju jer su bili nezadovoljni odnosom menadžmenta prema njima, zatim je to prouzrokovalo kašnjenje jednog leta, a nekoliko dana nakon toga zahtjev za sporazumni raskid ugovora podnio je izvršni direktor Živko Banjević. Ta kompanija još nije izabrala odbor direktora, a tek u decembru usvojili su revizorski izvještaj za 2014. godinu, prema kojem je gubitak te kompanije na početku prošle godine iznosio 50 miliona.
U trećem tromjesečju počeo je s radom skupštinski anketni odbor za Duvanski kombinat. Tokom septembra je više od deset lica odgovaralo na pitanja poslanika u vezi sa prodajom imovine tog preduzeća. Konačan izvještaj o radu odbora još nije usvojen.
Podržan aneks za
Kraljičinu plažu
Poslednji kvartal je kao i uvijek bio rezervisan za budžet. Poslednjih dana godine usvojene budžet težak preko dvije milijarde, kojim je u 2016. godini predviđeno zaduživanje od 667 miliona eura, usled čega će se javni dug približiti na 70 odsto BDP-a.
Lijepa vijest je da će struja od 1. januara pojeftiniti. U pitanju je iznos od samo 0,03 centa, jer će u 2016. godini kilovat-sat struje koštati 9,97 centi sa PDV-om, u odnosu na dosadašnjih 10 centi.
Iako je polovinom oktobra najavljeno da će do kraja godine biti potpisan novi ugovor o menadžmentu sa A2A, to se nije desilo. Problem je i dalje drugi blok Termoelektrane, oko kojega treba da se dogovore Vlada, A2A i Škoda Prag.
Poslednji kvartal je obilježila i primjena Zakona o konverziji kredita iz franaka u eure. Iako je taj zakon prilično jasan, Hipo Alpe Adrija banka nije tretirala kao svoje klijente građane sa kojima su raskinuti ugovori. Klijenti banke su bili zadovoljni zakonom, ali ne i njegovom primjenom. Njima je krajem decembra ponuđen novi aneks ugovora, koji treba da potpišu do kraja januara.
U decembru je Uniprom tužio KAP jer mu nije predao imovinu koja je bila navedena u oglasu i tražio osam miliona. Na kraju su se poravnali, tako što je stečajna uprava Pejoviću vratila 2,4 miliona eura koje je ranije uplatio.
Poslednjih dana decembra usvojeni su aneks ugovora za hotel „Kraljičina plaža” i ugovor o dugoročnom zakupu Mamule, kao i zakon o energetici. Ugovori su podržani zahvaljujući Pozitivnoj, a Zakon o energetici zahvaljujući SDP-u. U novom zakonu je ostala obaveza plaćanja podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koja se plaća preko računa za struju. Gradnjom mini-hidroelektrana najviše se bave firme bliske premijeru Milu Đukanoviću. Među njima je i BB hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo Đukanović.
DRAŠKO MILAČIĆ