Dok se uoči svake sezone priča o otvaranju 130 novih hotela koji će značajno unaprijediti turističku ponudu, turiste i ove sezone dočekuje 20 zatvorenih hotela. Kapaciteti zatvorenih hotela dostižu čak 5,3 hiljade ležajeva, te se šteta koja se državi nanosi mjeri desetinama miliona svake sezone.
Prema zvaničnim podacima, država zbog neaktivnosti ovih kapaciteta godišnje gubi oko 30 miliona eura prihoda i to oko osam miliona direktnih prihoda po osnovu PDV-a, poreza i doprinosa i dvije i po hiljade radnih mjesta.
Dakle, umjesto otvaranja novih radnih mjesta u turizmu imamo situaciju da su zatvorene preko dvije hiljade, a stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori nikada nije bila visočija.
Očigledno je da privatizacije hotela skupo koštaju građane, i to gubitkom posla i dovođenja familije do ivice egzistencije.
Funkcioner Pokreta za promjene Iva Bajković kazala je da Crna Gora prije svega mora da definiše kakav turizam želi – masovni ili elitni.
– Imali smo strategiju razvoja do 2020. godine, takozvani master plan, ali bojim se da nijedno slovo nije ispoštovano iz tog dokumenta. Čini mi se da ova vlada u stvari nema nikakvu viziju šta zapravo želi od Crne Gore. Do sada su uspjeli da rasprodaju ono najbolje što imamo nekim mitskim investitorima čiji je jedini interes bio ne da gradi hotele i smještajne kapacitete, već stanove za tržište. Beskrajnim ponavljanjem riječi „investicije” i „valorizacije” neće se otvoriti radna mjesta, niti će naša država osjetiti boljitak od priliva stranih direktnih investicija u turizmu – smatra Bajković.
Ona je kazala da aktuelni režim smatra nepoželjnim i krajnje nedržavotvornim postavljanje potpitanja koja se tiču investicija, odnosno ne žele da kažu odakle stiže novac, koja je namjena investicija, kao i za koga će one donijeti neku bolju budućnost.
– Za sada, mi vodimo prilično pasivnu politiku kojom rasprodajemo resurse, mijenjamo prostorne planove kako kome odgovora i niko zbog toga ne snosi posledice. Čini mi se da je maksimum što će Crna Gora dobiti od razvoja turizma i priliva SDI nekoliko sezonskih radnih mjesta u ograđenim zabranima za bjelosvjetske vlasnike kapitala sumnjivog porijekla. Mi imamo jako ograničene resurse, ali zato priroda nije štedjela kada nam ih je davala na korišćenje. Zato zbog generacija koje dolaze imamo obavezu da ovaj prostor sačuvamo od dalje devastacije. Ne treba nama marketing na CNN, već pametna razvojna politika koja će ponovo staviti turističku privredu na noge, uvezati potencijale sjevera i juga i na taj način stvoriti preduslove za otvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta u ovoj grani privrede – smatra Bajković.
B.Ma.
Ostali bez Asa, Fjorda, Planinke
Godinama unazad na Primorju ne rade hoteli As u Budvi, Mediteran i Galeb u Ulcinju, Fjord u Kotoru. Da se ništa ne ulaže ni na sjeveru pokazuje činjenica da su i dalje zatvoreni hoteli Onogošt u Nikšiću, Piva u Plužinama, Šavnik u Šavniku, Jezera, Durmitor i Planinka na Žabljaku... Problem je što država malo radi na tome da se ti hoteli stave u funkciju.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.