Predstavnici opozicije smatraju da tužilaštvo treba da ispita da li je namjenski utrošeno 245 miliona eura iz IPA fondova koji su Crnoj Gori bili na raspolaganju u petogodišnjem periodu. Taj novac povučen je iz pretpristupnih fondova od 2007. do 2013. godine, a predstavnici vlasti tvrdili su da je novac iskorišten za jačanje institucija. Sa druge strane, u opoziciji smatraju da građani ne osjećaju ta ulaganja i da činjenično stanje pokazuje da su institucije u jako lošem stanju.
Prije više od godinu dana na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomiju i Odbora ze evropske integracije obavljeno je kontrolno saslušanje u vezi sa trošenjem sredstava iz IPA fondova, a predstavnici opozicije poručili su da se neće zaustaviti dok ne saznaju na šta je potrošen novac. Međutim, ni građani, ni poslanici ne znaju gdje je taj novac utrošen.
U opoziciji smatraju da postoji sumnja da je novac trošen nenamjenski i da su nadležni građanima dužni brojne odgovore, jer imajući u vidu funkcionisanje institucija djeluje nevjerovatno da je za njihovo jačanje utrošeno čak 245 miliona eura. Oni navode da ljudi koji su povlačili novac iz fondova treba da objasne javnosti detaljno na šta je taj novac trošen, jer u ovom slučaju, kao i u svima ostalim, nedostaje transparentnosti i dolazi se u situaciju da fali novca za naknada za majke sa troje i više djece, da nema para za dječje dodatke, da nema za otpremnine.
Prema riječima poslanika Velizara Kaluđerovića (Demokrate), Vlada bez odlaganja mora da saopšti precizne podatke o tome gdje je potrošen novac koji je Crna Gora dobila od IPA fondova.
To podrazumijeva da se navedu svi investicioni projekti koji su, u cjelini ili dijelom, finansirani iz IPA fondova i iznos usmjerenih sredstava za svaki od tih projekata pojedinačno, kao i da se navedena ulaganja daju odvojeno i po godinama. Naprijed zahtijevano postupanje Vlade predstavljalo bi odraz poštovanja prava javnosti da zna, ali i odnos odgovornosti i prema javnosti i prema brojnim donatorima koji su pružili ogromnu pomoć Crnoj Gori preko IPA fondova – rekao je Kaluđerović.
On navodi da činjenica da smo na dva mjeseca pred održavanje redovnih parlamentarnih izbora dodatno pojačava potrebu, ali i interes društva da navedeni podaci budu učinjeni do kraja transparentnim.
– Konačno, objavljivanje prezicnih podataka o tome gdje je i kako potrošeno oko 250 miliona sredstava iz IPA fondova, trebao bi biti i interes ove vlasti koja se na taj način može braniti od ozbiljnih sumnji da je u raspolaganju ovim sredstvima bilo mnogo zloupotreba, uključujući i sumnju da je dio tih sredstava protivpravno prisvojen, kao i da je korišćen za nedozvoljeni politički uticaj u korist sticanja povoljnije političke pozicije DPS-a. Ukoliko Vlada izbjegne da zahtijevane podatke učini potpuno transparentnim, a očekujem da će upravo tako postupiti, nadležni državni organi – prvenstveno MUP i Državno tužilaštvo – morali bi preduzeti aktivnosti iz svojih nadležnosti kako bi se prisutne sumnje u zloupotrebe ovih sredstava dokazale u zakonom propisanom postupku i personalizovala odgovornost za takvo protivpravno postupanje – poručio je Kaluđerović.
Glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović je na kontrolnom saslušanju tvrdio da je većina novca, odnosno 166 miliona, uložena u osnaživanje institucija, te da je u okviru IPA1 od 2007. do 2013. godine Crnoj Gori na raspologanju bilo ukupno 245 miliona eura bespovratne pomoće za nacionalne programe IPA kroz pet komponenti, a kada je u pitanju IPA2 u startu je dobijeno povećanje od deset odsto, tako da će do 2020. godine na raspolaganju biti 270,5 miliona eura.
B.MA.
Bojanić: Sumnje u zloupotrebe
Prema riječima nezavisnog poslanika Mladena Bojanića, netransparentnost u trošenju tih sredstava upućuje na mogućnost zloupotrebe sredstava.
– Ukoliko njihovi interni revizori ne utvrde i ne objasne javnosti gdje je trošen novac, tužilaštvo treba da da odgovore na ta pitanja. Tu se zaista radi o ogromnoj svoti novca i ja kao građanin ne vidim gdje je taj novac uložen. Tu se otvaraju dva pitanja na koja neko treba da odgovori, ili mi nijesmo znali da trošimo taj novac ili je on pošao za neke sumnjive poslove. To zahtijeva provjeru i kontrolu. Na kraju krajeva, ukoliko se utvrdi da se novac nenamjenski trošio, onda ga više nećemo dobiti – objasnio je Bojanić.