Inspekcijski nadzor u oblasti igara na sreću sprovodi se u izuzetno otežanim uslovima, prije svega, zbog neadekvatnog pravnog okvira koji reguliše tu oblast, konstatovala je Inspekcija za igre na sreću.
Ta inspekcija je, kako je navedeno u izvještaju o radu uprave za inspekcijske poslove, koji je nedavno usvojila Vlada, naglasila da nedonošenje novog zakona o igrama na sreću i odgovarajućih podzakonskih akata te nedostatak obuke za inspektore u ovoj oblasti i nemogućnost ozbiljnijeg praćenja savremenih kretanja u ovoj oblasti utiču na efikasnost inspekcijskog nadzora.
U izvještaju je navedeno da je ukupan broj koncesionara koji se bave priređivanjem igara na sreću 41, dok je broj objekata u kojima se priređuju igre na sreću 859, i to 550 kladionica, 173 terminala, 118 automat klubova, devet tombola zatvorenog tipa, šest kazina i tri priređivača igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava. Nadzorom su obuhvaćeni i oni koji nelegalno priređuju igre na sreću u ugostiteljskim objektima, podrumima, privremenim objektima i slično.
– U izvještajnom periodu izvršeno je 557 inspekcijskih pregleda, od čega 142 redovna, 381 po inicijativama i 33 kontrolna. Broj utvrđenih nepravilnosti je 69, od čega su 33 ukazivanja, 36 rješenja i 22 prekršajna naloga. Iznos izrečenih kazni po prekršajnim nalozima je 9,2 hiljade eura. Podnesene su tri krivične prijave. Najveći dio utvrđenih nepravilnosti odnosio se na rad bez odobrenja. U izvještajnom periodu podnijeta su 33 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, od kojih su nadležni organi riješili tri dok je po zahtjevima iz 2014. godine riješeno ukupno 14 i izrečene su novčane kazne od 50,8 hiljada eura. Podnesene su tri krivične prijave zbog neovlašćenog priređivanja igara na sreću od strane fizičkih lica – navodi se u izvještaju.
Poslanik Aleksandar Damjanović rekao je da je nepoštovanje važećeg Zakona o igrama na sreću, odnosno dugogodišnje neprimjenjivanje zakonom propisanih normi o uspostavljanju onlajn nadzora nad svim oblicima priređivanja igara na sreću, kazinima, kladionicama i sl. dovelo do toga da država nema podatke o realnom obimu igara na sreću, a samim tim ne prihoduje ono što bi trebalo po osnovu sadašnjeg, ionako veoma problematičnog modela koncesija i oporezivanja.
– U pitanju je godišnji gubitak za državu koji se mjeri milionima eura, a ovakvo stanje traje više od decenije, koliko je na snazi važeći zakonski okvir. Koliko je državni budžet zakinut za poslednju deceniju, još ako se prisjetimo privatizacije Maestrala i opštepoznate činjenice da je samo taj jedan kazino „odnio” desetine miliona eura iz naše države, nije lako izračunati, ali su štete za državu enormne, a niko za to dosad nije odgovarao. Uspostavljanje adekvatne poreske politike u ovoj oblasti, kao i sistema u kojem će se imati realni podaci o obimu svih vrsta klađenja državni je prioritet, i pozivam nadležne da se ovim pitanjem najhitnije pozabave. S druge strane, haos na ovom tržištu samo je uvećan činjenicom da su pojedini državni funkcioneri protivzakonito, izmjenom podzakonskih akata, dozvolili da se kockanje u našoj državi pune četiri godine obavlja i u ugostiteljskim objektima, čime je promovisano i maloljetničko kockanje – objasnio je on.
Naime, kockanje se ne može spriječiti u ugostiteljskim objektima u kojima je maloljetnicima slobodan pristup, za razliku od posebnih prostorija za igre na sreću, zakonom propisanih, gdje je maloljetnicima zabranjen pristup.
– To maloljetničko kockanje je dobilo razmjere epidemije i slobodan sam da takvo društveno zlo uporedim sa drugim vidovima zavisnosti, poput zavisnosti maloljetnika od konzumiranja narkotika, duvana ili alkohola. Zato cijenim da je Ustavni sud u poslednjem trenutku donio jedinu moguću odluku, s čijim objavljivanjem će se ukinuti ovo protivzakonito kockanje. Apelujem na odgovorne u Ustavnom sudu da bez odlaganja objave donesenu odluku u Službenom listu, kako bi je nadležni državni organi sproveli u najkraćem mogućem roku zabranjujući klađenje u ugostiteljskim objektima. Svako odlaganje i odugovlačenje u realizaciji ovih aktivnosti od strane bilo koje institucije ili pojedinca izaziva sumnju u koruptivne elemente, a javnost će svakako biti obaviještena poimenice ukoliko bude opstrukcije u sprovođenju odluke najviše sudske instance u državi – zaključuje Damjanović.
B.Ma.
URA predlagala izmjene zakona
Poslanici građanskog pokreta URA Miloš Konatar i Dritan Abazović podnijeli su sredinom prošle godine izmjene Zakona o irama na sreću kako bi se konačno stalo na kraj činjenici da zbog postojećeg zakona država gubi godišnje milione eura.
– Postojeći zakon ne štiti dobro državu, a naš predlog se odnosi samo na priređivanje lutrijskih igara na sreću. Tu se ne radi o politikantstvu ili ideologiji, već samo o povećanju prihoda i zaštiti državnih interesa kada su u pitanju postojeća pravila u vezi sa priređivanjem lutrijskih igara na sreću – objasnio je Konatar.