Direktor prodaje i marketinga u Plantažama Veselin Đurišić smatra da nema potrebe za privatizacijom preduzeća, te da Vlada treba da obnovi mandat izvršnoj direktorici Verici Maraš. Zbog povećanja akciza povećali su i cijene svojih proizvoda, posebno lozove rakije, što će, kako je rekao u intervjuu za „Dan”, uticati na pad prodaje lozovih rakija. Očekuje da kompanija u ovoj godini ostvari još bolji rezultat.
●Ranije se spominjala opcija privatizacije Plantaža. Da li, po Vašem mišljenju, Plantaže treba privatizovati ili je to preduzeće održivo i bez ulaska stranog, odnosno privatnog kapitala?
– Iako se pokazalo da državno vlasništvo, po pravilu, u zemljama u tranziciji, ne vodi ka efikasnom upravljanju privrednim sistemima, Plantaže u tom smislu, ipak, predstavljaju potpuno suprotan primjer da je taj oblik svojine ne samo moguć i održiv, već i u svakom smislu opravdan, makar do sada. Sticajem okolnosti, u koje ubrajam specifično preplitanje istorije kompanije sa istorijom, biografijama i životima porodica njenih osnivača i vizionara, kao i kroz odnos decenijama, na tim temeljima, inspirisanog i izgrađivanog rukovodećeg kadra, ostvaren je funkcionalan i harmoničan odnos između njenih ciljeva, interesa vlasnika i zaposlenih, te je na taj način kroz pozitivnu praksu obesmišljena i ideja i potreba za eksperimentalnim stvaranjem uslova za neku suštinsku promjenu njene vlasničke strukture, do koje bi došlo kroz eventualni proces privatizacije.
●Koliko će povećanje akciza uticati na poslovanje preduzeća i uopšte na prodaju i plasman proizvoda? Da li ste od 1. januara morali da podignete cijene proizvoda?
– Povećanje akcize je povećanje cijene i sigurno će uticati na pad prodaje, prije svega lozovih rakija. Podsjećam da su se prva značajna povećanja akciza drastično odrazila na pad prodaje lozovih rakija. Siguran sam da će ovoliko povećanje akciza dovesti istovremeno do pokušaja niza dodatnih spekulativnih radnji.
●Kako su Plantaže poslovale u 2017. godini i da li imate preliminarni podatak kolika je dobit preduzeća za prošlu godinu?
– Lani smo ostvarili ogroman uspjeh i veliki rezultat, u koji i najveći optimisti nijesu vjerovali. Poslije poznatih dešavanja sa ruskim tržištem bili smo svjesni da ostajemo bez planiranih prihoda u vrijednosti od preko dva miliona eura, što je bio popriličan udar na Plantaže. Plantaže su u 2017. godini zabilježile povećanje prihoda u odnosu na 2016. godinu za preko pet odsto, a to je za nas zaista veliki uspjeh.
Možemo prelimenarno reći da će 2017. godina poslije dužeg vremena biti prva godina kada uvoz vina u Crnoj Gori neće biti značajno povećan, a da je pritom značajno povećana prodaja na domaćem tržištu. Takođe bih istakao značajan rezultat na tržištu Kine, zatim mnogo bolju realizaciju kada je u pitanju konzumno voće (grožđe i breskva), kao i odličan rezultat koji je ostvaren u okviru vinskog turizma, kojem smo se u poslednjim godinama posvetili sa posebnom pažnjom.
Plantaže svoja vina izvoze u 43 zemlje svijeta, na gotovo svim kontinentima.
● Kakve su projekcije finansijskog rezultata za 2018. godinu?
– Plan finansijskog rezultata za 2018. godinu kao i za svih narednih pet godina poslovanja je da svake godine rezultat bude sve bolji i bolji. O konkretnim ciframa ne bih pričao detaljnije, ali vjerujem da će biti pozitivnih iznenađenja. U svakom slučaju, ovaj rezultat zavisi i od mnogo neprevidljivih faktora koji prate našu branšu.
●Da li se za Plantaže može reći da je zdravo preduzeće, ukoliko se sagledaju svi ekonomski parametri?
– Kompanija 13. jul – Plantaže je sa svih aspekata i u apsolutnom smislu zdrav privredni organizam, sa svim svojim poslovnim ciklusima, razvojnim, kreditnim, investicionim, proizvodnim i prodajnim aktivnostima, duboko osmišljenim, planiranim i usaglašenim sa interesima vlasnika kompanije. Danas su Plantaže poslovni gigant koji je preživio sve transformacije, od tek početnog sna njenih osnivača i njihove zadivljujuće vizije i pregalaštva u podizanju zasada najvećeg vinograda u Evropi, do današnje potvrde njene pozicioniranosti kao modernog lidera na svjetskom tržištu vina.
D.M.
Ponosan na liniju vina „Stari podrum”
●Šta biste izdvojili kao najveće rezultate rada u Podgorici u poslednje četiri godine? Šta smatrate svojim najvažnijim ličnim uspjesima u poslu?
– Osvajanje novog tržišta i rast prodaje, bez sumnje, su najvažnije stvari u poslu kojim se bavim. Ovom prilikom bih, međutim, izdvojio neke markentiške projekte koje sam inicirao i koje dalje realizujem sa svojim saradnicima. Najprije „Crna Gora – Zemlja vina” je samim mojim dolaskom bila osnovna platforma i filozofija sa kojom smo krenuli i kojom se posebno ponosim. Po prvi put je u Crnoj Gori napravljena velika kampanja pod ovim sloganom i mogu reći dubokim i suštinskim značenjem.
Dalje, mislim da smo sazidali dobre temelje i utabali siguran put za razvoj vinskog turizma, za koji imamo ogroman potencijal. Na kraju, moram spomenuti nešto čime sam posebno ponosan, a to je linija vina – Stari podrum, u čiji nastanak sam uložio veliki napor i koja je, ubijeđen sam, rađena na vrhunskom nivou u svakom smislu. Već na samom startu postojanja, ova linija je doživjela svjetsku slavu, a Crna Gora je po prvi put u svojoj istoriji dobila zlatnu medalju za vino na najprestižnijem ocjenjivanju na svijetu. Stari podrum – Kaberne 2012 – krunisan je Zlatnom medaljom na vinskom prvenstvu svijeta u Londonu.
Podrška za Vericu
●Spekuliše se da biste mogli zauzeti mjesto izvršnog direktora kada Verici Maraš istekne mandat u aprilu. Koliko ima istine u tome i da li biste preuzeli poziciju izvršnog direktora u slučaju da vam vlasnici, odnosno Vlada, ponude prelazak na tu poziciju?
- Smatram da bi njenim reizborom Plantaže nastavile kontinuitet uspješnog rada i da bi to bilo najoptimalnije i najbolje rješenje. Dakle, izvršna direktorica Verica Maraš ima moju punu podršku da i u narednom periodu vodi kompaniju, a sebe ne vidim na poziciji izvršnog direktora i smatram da u narednom periodu najbolji i najveći doprinos kompaniji mogu da pružim upravo sa sadašnje pozicije.
Prodavali nefunkcionalno zemljište
●Zbog čega ste lani u nekoliko navrata oglašavali prodaju imovine preduzeća?
– Prije svega, radi se o prodaji zemljišta koje decenijama nije u funkciji i koje se, iz više razloga, ne može privesti namjeni sa stanovišta poljoprivredne djelatnosti kojom se mi bavimo. Naime, to zemljište je isparcelisano na više malih parcela koje su – sa stanovišta poljoprivrednih aktivnosti velikih razmjera, koje su kod nas dominantne – neupotrebljive zemljišne površine, a nad dijelom te imovine je izvršena prenamjena iz poljoprivrednog u gradsko-građevinsko zemljište. Jedini način da valorizujemo njihovu vrijednost je da ove parcele prodamo i da taj kapital direktno investiramo u razvojne projekte.