Privrede kompletnog regiona su specifične i prilično liče jedna na drugu jer sve imaju sporiji rast, značajne stope nezaposlenosti, ali i visok spoljni i javni dug. Ekonomije malih zemalja osjetljive su na promjene koje se dešavaju i zato je potrebno da se privrede, ne samo Crne Gore, već i zemalja u regionu okrenu jedna ka drugoj, ali i ka tržištima zemalja Evropske unije (EU) kazala je u intervjuu za „Dan” predsjednik Srpske asocijacije menadžera Stanka Pejanović.
Ocijenila je da je potrebno povećati izvoz i nivo stranih direktnih investicija jer je to put ka ostvarivanju održivog rasta, ali i da se mora kontinuirano raditi na poboljšanju uslova poslovanja, obezbijediti finansijska i fiskalna dispciplina i što ravnopravniji položaj svih učesnika na tržištu. To su sve segmenti koji mogu dovesti do dodatnog angažovanja preduzetnika, menadžera.
• Koliki je porez na dodatu vrijednost (PDV) u Srbiji? U Crnoj Gori se u 2018. godini povećao sa 19 na 21 odsto, kakvo je Vaše mišljenje po tom pitanju? Koliko to utiče na privredu?
– Povećanje PDV-a predstavlja samo jednu od mjera za povećanje budžetskih sredstava. Tu mjeru moraju da prate i ostale mjere fiskalne politike, kao što je bio slučaj prije šest godina, kad je PDV u Srbiji povećan na 20 odsto. Tada je napravljen i paket mjera kako bi se stabilizovale javne finansije. To su dugoročni ciljevi. I u slučaju Crne Gore potrebno je vrijeme kako bi se finansije konsolidovale, ali se pri uvođenju različitih mjera mora voditi računa i o standardu građana i kako da najmanje budu izloženi promjenama koje slijede.
• Kako ocjenjujete rezultate postignute u turističkoj privredi, odnosno u razvoju turizma u Crnoj Gori?
– Statistika, kako navode predstavnici turističkih organizacija, govori da broj turista raste iz godine u godinu, a da se trend rasta koji je obilježio cijelu prethodnu turističku godinu, zadržao i početkom ove. Jedan od faktora značajnih za dobro pozicioniranje Crne Gore je i dobra politika cijena, kao i unaprijeđena avio-povezanost, ne samo sa Evropom, već i sa cijelim svijetom.
•Da li je lakše biti menadžer u Crnoj Gori ili Srbiji?
– Svako tržište je specifično, ali je važno da se fokusiramo na zajedničke stvari koje su nam važne kako bismo mogli da kao menadžeri radimo na unapređenju poslovnog ambijenta i ekonomskog razvoja. Na nama, kao menadžerima iz obje zemlje, ali i zemalja u regionu, je da zajedno dodatno unaprijedimo i intenziviramo saradnju i radimo na razmjeni iskustva.
• Da li menadžeri Srbije rade na unapređenju konkurentnosti svoje zemlje?
– Svaki odgovoran menadžer, pored toga što radi na ostvarivanju rezultata kompanije koju vodi, radi i na unapređenju konkurentnosti svoje zemlje. Samo ako zemlja ima dobar poslovni ambijent, kompanije imaju mogućnost za dugoročni i održivi rast. Menadžeri mogu i lično i kroz angažman kroz poslovna udruženja ukazivati na prostore unapređenja konkurentnosti Srbije.
• Da li je dijalog sa privrednicima intenzivan?
– Dijalog između države i privrednika postoji, posebno kroz poslovna udruženja, ali postoji i prostor za njegovo unapređenje, posebno kada se radi o donošenju novih zakona i ostavljanju dovoljno vremena za javne rasprave. Potrebno je da država sluša i razumije izazove sa kojima se privreda, posebno privatni sektor, suočavaju u dnevnom poslovanju, jer su to nosioci privrednog rasta. Prvi zahtjev privrednika je stabilnost i predvidivost poslovnog okruženja i tu država može mnogo da učini, i za domaće i za strane investitore. Tu su i pitanja restrukturiranja javnih preduzeća, reforma poreske uprave i slično gdje su najčešće potrebe privrednika za javno-privatnim dijalogom.
• Koliko institucije Vlade Srbije pomažu u unapređenju Asocijacije?
– Ako se predstavnici Vlade, resornih ministarstava ili drugih lokalnih i državnih institucija odazivaju na pozive za otvoreni dijalog koje asocijacije i udruženja upućuju, to indirektno vodi osnaživanju tih udruženja. Postoje i projekti koje državne institucije i asocijacije mogu zajedno da sprovode sa ciljem unapređenja života i standarda građana. Kao primjer mogu navesti da je SAM tokom 2016. godine sprovodio USAID projekat „Šansa za novi početak”, koji je bio usmjeren na podsticanje preduzetništva i tu smo ostvarili odličnu saradnju sa Ministarstvom privrede, Privrednom komorom i Razvojnom agencijom Srbije.
A.Đ.

Dobre i loše strane menadžerskog posla

•Koje su dobre, a koje loše strane menadžerskog posla?
– Dobra strana menadžerskog posla u Srbiji je što možete dati svoj doprinos ne samo razvoju kompanije koju vodite, već i razvoju društva. S druge strane, negativna strana ovog posla je to što menadžerska profesija, poput privatnika i preduzetnika, i dalje ima negativni prizvuk u našem društvu. Imajući u vidu primjere iz prošlosti gdje su neki menadžeri svojim neodgovornim ponašanjem doprinijeli ne samo propasti kompanija, već na globalnom nivou i do ekonomskih kriza, donekle je razumljiv i dalje pomalo negativan stav javnosti prema našoj profesiji – objasnila je Pejanovićeva.