Kada bi ocjenjivali trenutno stanje crnogorske poljoprivrede, ta ocjena bi bila pet. S jedne strane imamo grupu poljoprivrednika koji su se pored proizvodnje posvetili analiziranju tržišta, marketinga i uz naporan trud adaptirali svoju proizvodnju za potrebe tržišta. Sa druge strane imamo grupu proizvođača sa manjim količinama koji se oslanjaju samo na proizvodnju ali, nažalost, nemaju kapaciteta da promovišu proizvod ili nemaju količinu koju zahtijeva današnje tržište, ocijenio je osnivač sajta „seljak.me“ Marko Maraš.
Smatra da će uvijek biti problema u poljoprivredi, bilo da su to vremenski uslovi ili tržišni problemi, ali da se snaga poljoprivrede jedne zemlje ogleda u saradnji svih poljoprivrednih subjekata kao i u zajedničkom radu na prevazilaženju svih teškoća.
– Problem većine crnogorskih poljoprivrednika, mada i većine našeg naroda, leži u glavi. U poljoprivrednim krajevima su toliko loši međuljudski odnosi da to umnogome utiče na plasman njihovih proizvoda. Naime, ljudi ne žele da sarađuju i samim tim zajedno plasiraju proizvode. U tom slučaju se lakše zadovoljavaju potrebe tržišta a poljoprivrednici na zdrav način koriste jedni druge u svrhu obostranog napretka. Liše par grana u poljoprivredi, ne postoje nikakva organizovana udruženja a i ako postoje ne postoji nikakav valjan zajednički nastup. Čast izuzecima, kao što su pčelari, maslinari i drugi, koji su, nažalost, rijetki – ocijenio je Maraš.
U slučaju zajedničkog nastupa, kako tvrdi, glas poljoprivrednika se glasnije čuje, njihovi problemi postaju vidljivi a njihova dobra organizovanost znači rast, boljitak i dobro za crnogorske poljoprivrednike.
Kada je riječ o projektima, ocijenio je da postoji veliki broj projekata i da je dosta njih uspješno realizovano, međutim, to mora da bude na mnogo većem nivou uz bolju povezanost.
– Crna Gora je zemlja koja može ponuditi u jednom paketu planine, jezera i more i sve to se može raditi pod jednom ili par krovnih organizacija. Samim tim se poboljšava kvalitet usluge, veća ponuda i naravno raste profit. Previše je individualizma kod većeg broja ugostitelja. Nije poenta brendirati par ugostitelja već brendirati Crnu Goru i onda ćemo svi imati koristi od toga – tvrdi Maraš.
Dodao je da nadležna ministarstva moraju zakonski regulisati izgled objekata koji se mogu koristiti u ruralnom turizmu, način na koji se treba baviti seoskim turizmom i standardizovati uslove pod kojima se neko može baviti turizmom.
– Ne može svako ko ima parče zemlje, kuću na selu ili katun da bude sposoban da se bavi turizmom. Treba da postoje službe koje će zainteresovane usmjeriti kako valjano da se bave seoskim turizmom, licencirati ih i samim tim garantovati da je kvalitet usluge u svakom objektu na zavidnom nivou. Ovo je prilika da se uključe i mladi ljudi koji će sa svojim modernim pristupom i kreativnošću biti od velike koristi – ukazao je Maraš.
Da bi se mladi vratili na selo smatra da su potrebni duplo bolji uslovi nego što su u gradu.
– Fokus mora biti na mladim poljoprivrednicima jer su oni ti koji su spremni da prihvate inovacije i uz njih poljoprivreda može više da napreduje – zaključio je Maraš.A.Đ.