Vlada je u 2017. godini odlukama koje su označene stepenom tajnosti interno pomogla Montenegroerlajnz (MA) sa 14,9 miliona eura, kazao je juče u Skupštini Raško Konjević (SDP).
– Vlada je prvo iz budžeta opredijelila 6,5 miliona za MA kroz jednu transakciju, zatim kroz drugu 5,2 miliona i plus su preko Nacionalne turističke organizacije (NTO) avansno uplaćena 3,2 miliona eura nacionalnom prevozniku, što je sve ukupno 14,9 miliona eura. Sa svih 15 miliona eura pomoći, MA je poslovnu 2017. godinu završio u minusu od 4,6 miliona eura. Sve odluke o pomoći MA su označene tajnim – rekao je tokom sjednice posvećene poslaničkim pitanjima Konjević.
Priča o MA je pokrenuta nakon što je pitao vicepremijera Milutina Simovića da li je NTO i sa kojom svrhom platila avansno 3,2 miliona eura nacionalnom avio-prevozniku. Simović je odgovorio da su u prošloj godini ukupna raspoloživa sredstva NTO bila 6,9 miliona eura, te da su vladine komisije, postupajući po zaključku Vlade od 9. februara, kojim su zadužena dva ministarstva i NTO, sagledali mogućnost dodatnih sredstava za marketing s akcentom na Morsko dobro, Nacionalne parkove i MA, na 12. zajedničkoj sjednici komisija, a Vlada na 13. sjednici donijeli odluku da se za NTO obezbijede dodatna sredstva.
– Avansno plaćanje je označeno stepenom tajnosti interno, pa vam ne mogu dostaviti tražena dokumenta – kazao je Simović Konjeviću.
Potpredsjednik SDP-a je rekao da je nemoguće da se davanje novca građana državnim preduzećima označava tajnim, te da to nema smisla.
– Čime je ugrožena nacionalna bezbjednost, pa ste ugovor između MA i NTO proglasili državnom tajnom? Ne može biti da u biznis odnosu NTO i MA bude osnova za proglašenje tajnim dokumentom. Ako smatrate da donosite dobre odluke zašto ih proglašavate tajnom – pitao je Konjević.
On je naveo da je za avansno plaćanje NTO saznao iz revizorskog izvještaja MA, a da se davanje ostalih pomoći ka MA iskazalo kroz završni račun budžeta Vlade.
Simović je odgovorio da niko ništa ne krije, ali da se razlikuju u vezi sa tim da li je MA potreban Crnoj Gori i je li ga trebalo uvesti u stečaj ili ne.
– Doprinos MA našoj ekonomiji je višestruk, jer preko 35 odsto putnika koji posjećuju našu zemlju dolaze sa Montenegroerlajnzom. Evropske partnere smo upoznali sa državnom pomoći za MA i treba da se ponosimo, a ne stidimo ovakvim odlukama. Kompanija MA je prevezla milion putnika od januara prošle godine, imala prihod od 70 miliona i doprinijela indirektno ekonomiji sa 150 do 180 miliona. Povećava se broj putnika, imamo poboljšane poslovne rezultate. Nikad bolje nije poslovao MA, milion i po eura je bolji finansijski rezultat ove godine i mi želimo da sačuvamo našu kompaniju, dok vi želite da se zatvori i ugasi 500 radnih mjesta – zaključio je Simović.
Prije rasprave sa Simovićem, Konjević je imao i polemiku sa Duškom Markovićem u okviru Premijerskog sata. Njega je pitao u vezi s poštovanjem zakona o reprogramu duga, kao i o naplati poreza i naveo da bi zakoni trebalo da budu jednaki za sve, ali da to nije slučaj. Istakao je da je poreski dug na kraju prošle godine iznosio 550 miliona, te da se za taj novac mogao izgraditi novi klinički ili gimnazija u Podgorici, kao i da je to skoro dvije trećine iznosa koji će se dati za autoput. Pitao je i za povećanje minimalne zarade, smanjenja poreza na plate, kao i za ukidanje kriznog poreza.
Marković je rekao da je od početka primjene Zakona o reprogramu poreskog potraživanja naplaćeno 38,7 miliona eura, da je 1.015 rješenja ukinuto, te da je iznos duga za ta rješenja 32,9 miliona.
– U poslednjih 30 dana je konstatovana nemogućnost naplate kod 25 obveznika i već su inicirani stečajni postupci, dok će narednog mjeseca biti ukinuto još 300 rješenja zbog nepoštovanja reprograma – rekao je Marković i dodao da su ove godine naplaćena 163 miliona eura više po osnovu poreza nego lani.
Najavio je da će krizni porez biti ukinut krajem 2019. godine, te da se analizira povećanje minimalne zarade i smanjenje poreskog opterećenja poslodavaca.
Konjević je na komentar u vezi s iniciranjem stečaja, upitao hoće li biti uveden u Vektru Jakić, koja duguje 12 miliona.
– Ako hoće, povlačim riječ da ima diskriminacijskog pristupa. Ali znam da neće biti uveden – rekao je Konjević, dok premijer nije ništa komentarisao u vezi s Vektrom Jakić, čiji je vlasnik Dragan Brković. D.M


Uradili sve da ne dođe do kašnjenja na autoputu

Gradnja prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa biće završena, a možda će se u skorom vremenu nastaviti radovi na drugoj, kazao je Marković novinarima nakon Premijerskog sata. Naveo je da nije pitanje da li će se završiti, već kada.
– Sve smo uradili da ne dođe do kašnjenja, a za neopravdana kašnjenja su ugovoreni penali. Za naknadne i dopunske radove predviđen je iznos od oko 80 miliona eura – rekao je Marković.
Istakao je i i da je jedan evropski investicioni fond, koji je vlasnik jedne evropske avio-kompanije, zainteresovan za kupovinu MA.
– Imao sam prvi razgovor o namjerama, kojim sam zadovoljan. Da li će doći do finalizacije, vidjećemo – naveo je on.
Na pitanje novinara da li je to vlasnik kompanije Adrija ervejs, rekao je da ne želi da komentariše detaljnije.
Govoreći o nacrtu koncesionog akta i ugovora o davanju koncesije na aerodrome, kazao je da je predlog konsultanta došao kod njega.
– Imali smo veliki broj komentara i primjedbi. Vratili smo konsultantu da to razmotri i ovih dana očekujemo njegovu reakciju – rekao je premijer.


Ugovor za Brisku goru do kraja godine

​Ugovor o zakupu državnog zemljišta za gradnju solarne elektrane na lokalitetu Briska gora u Ulcinju biće zaključen do kraja godine, kazao je Marković.
– Tim i ugovorima o dugoročnom zakupu poljoprivrednog zemljišta, koji su zaključeni u julu, građanima će biti ponuđena nova radna mjesta i budžetski prihodi koji će omogućiti kvalitetnije javne usluge i veći životni standard. Bliži se momenat kada povećanje instalisane snage proizvodnje neće značiti rast cijena električne energije za potrošače, nego bolju konkurenciju i usluge – rekao je Marković.
Na poziv za zakup zemljišta za izgradnju solarne elektrane, koji je završen početkom septembra, stigle su tri ponude, od kojih je prvorangirana ponuda konzorcijuma koji čine Elektroprivreda (EPCG), finski Fortum.