Poslanici Skupštine usvojili su izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji kojima je predviđeno da država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična. Za izmjene i dopune zakona glasala su 42 poslanika vladajuće koalicije, dok je 13 bilo protiv. Manjine, koje su godinama unazad bile protiv predloga Vlade o izmjenama Zakona o eksproprijaciji, juče su glasale za predlog koji je predala grupa poslanika DPS-a.
Usvajanjem ovog zakona, država može da stupi u posjed eksproprisane nepokretnosti na dan kada rješenje o eksproprijaciji postane pravosnažno i ako je uz to bivšem vlasniku isplaćena naknada koju je odredila vladina komisija ili ako je država predala bivšem vlasniku u svojinu drugu odgovarajuću nepokretnost. Namjera predlagača je da ovim zakonom otkloni biznis barijere, i omogući realizaciju velikih projekata koji su dosad bili usporeni zbog eksproprijacije. Predstavnici opozicije i civilnog sektora osudili su izglasavanje ovakvog predloga zakona.
Potpredsjednik Demokrata Vladimir Martinović je kazao da je doneseni zakon koncipiran na način da se vlasnik nepokretnosti sa svojom imovinom ništa ne pita.
– Ni na koji način ne može uticati na određenje visine pravične naknade jer mu se omogućava učešće u postupku kada je taj postupak već faktički završen. Visinu pravične naknade, prije donošenja rješenja o eksproprijaciji utvrđivaće petočlana komisija Uprave za nekretnine. Nakon stupanja na snagu donesenog zakona vlasnik nepokretnosti više neće biti u mogućnosti da kao stranka u postupku štiti svoja prava pred redovnim sudom. Ostaje mu mogućnost pokretanja upravnog spora pred Upravnim sudom i Vrhovnim sudom, gdje se primjenjuju pravila upravnog spora, i gdje mogućnost vlasnika nepokretnosti da uspije u sporu u odnosu na prethodno komisijsku utvrđenu vrijednost pravične naknade, tako reći ne postoji – rekao je Martinović.
Prema njegovim riječima, jasna je namjera predstavnika vladajuće koalicije da usvajanjem ovog zakona legalizuju otimačinu.
– Demokrate će pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti spornog zakona ne bi li na taj način pokušali da zaštite javni i interes građana – najavio je on.
Poslanik Draginja Vuksanović Stanković (SDP) koja je juče glasala protiv predloga DPS-a je istakla da će usvajanjem ovih izmjena prava vlasnika imovine u Crnoj Gori biti značajno umanjena.
– Uvedeno je pravo ulaska u posjed prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. Takođe, sporno je značajno skraćivanje roka za cijeli postupak, kao i to da žalba vlasnika na visinu naknade ne odlaže eksproprijaciju. O značaju prava svojine jasno govori i Ustav gdje je u članu 58 propisano da se „jemči pravo svojine i da niko ne može biti lišen i ograničen prava svojine osim kad to zahtijeva javni interes uz pravičnu nadoknadu”. Upravo skraćivanje rokova za eksproprijaciju, kao i ulazak u posjed prije završetka postupka ostavljaju mogućnosti da se javni interes rastegljivo tumači – pojasnila je Vuksanović Stanković.
Istakla je da nečiji privatni interes ne smije biti sprovođen kroz navodni javni interes, te da vlasnik nepokretnosti ne smije biti stavljen u gori materijalni položaj od onoga u kojem je bio prije eksproprijacije.
D.M.

Brzo će tender za Buljaricu

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da nema sumnje da ovako postavljen zakon zavređuje pažnju Ustavnog suda koji bi trebalo detaljno da prouči odredbe zakona kojima se građanima uskraćuje ili limitira pravo slobodnog raspolaganja imovinom.
– Kada zakon stupi na snagu, možemo očekivati raspisivanje novog tendera za Buljaricu kojem, kao do sada, neće biti prepreka privatna svojina na toj lokaciji, već će Vlada biti u mogućnosti da takozvanim strateškim partnerima garantuje da će moći da uđu u privatne posjede ako investicija to zahtijeva. Posebno je zanimljiva konstatacija predlagača zakona iz reda vladajuće partije da „vlasnici imovine uživaju sudsku zaštitu koju mogu ostvariti pred redovnim sudovima”. Imajući u vidu efikasnost i politizovanost crnogorskog pravosuđa, ovakva konstatacija može kod običnog građanina da izazove samo zabrinutost. Konačno, Skupština je Vladi dala gotovo odriješene ruke kada je u pitanju raspolaganje privatnom svojinom građana – zaključio je Milovac.