Bivši inženjeri i radnici nikšićkih Boksita, koji su penzionisani tokom 2015. godine, uprkos brojnim obećanjima sa najviših državnih adresa još nijesu dobili otpremnine. Predstavnici 128 bivših radnika koji su po tom osnovu oštećeni sa jučerašnje konferencije za novinare pozvali su i ostale radnike metalskog kompleksa iz Nikšića i Plužina da im se pridruže u svim daljim aktivnostima kojima će se, kako su istakli, izboriti za oduzeto pravo. Bivši inženjer boksita Radivoje Knežević istakao je da su im čvrsto uvjeravanje za isplatu otpremnina davali nekadašnji premijer, a sada predsjednik države Milo Đukanović, nekadašnji ministar ekonomije Vladimir Kavarić, kao i sadašnji premijer Duško Marković prilikom istupanja u medijima. Raniji dogovor je bio, kazao je Knežević, da se radnicima metalskog kompleksa isplate otpremnine u istom iznosu, a koji bi bio po oko deset hiljada eura, na šta su radnici metalskog kompleksa Nikšića i Plužina pristajali, ali su zaposleni u KAP-u, za koje je bio usvojen Zakon o isplati otpremnina, insistirali na njima obećanom iznosu. Kako jedinstva nije bilo, a Ustavni sud je ukinuo zakon za KAP, svi drugi radnici su ostali bez otpremnina.
– Svi su sa radnicima Boksita bili saglasni da se uzme koliko može. Svi su ti radnici očekivali da će dobiti pare, svi su se zaduživali. To što kapovci nijesu htjeli dogovor, to je njihovo pravo, ali ne mogu da oštete sve ostale radnike, ovu sirotinju nikšićku – rekao je Knežević.
Uz otpremnine, istakao je on, nešto više od 300 radnika Rudnika boksita ostalo je i bez 15 zarađenih plata za period 2011, 2012. i 2013. godine, odnosno do uvođenja stečaja u njihovu firmu. Ukupan iznos koji im se duguje po tom osnovu je 1,4 miliona eura.
– Para ima jer sadašnji vlasnik Rudnika boksita Veselin Pejović državi za imovinu firme duguje dva miliona eura. Naše plate su bile u isplatnim redovima stečajnog postupka i tražimo da nam budu isplaćene – istakao je Knežević.
Inženjer Ilija Miljanić je kazao da je prava „pohara“ Boksita nastala tek nakon što je imovina firme prodata iz stečaja koji je proglašen u trenutku kada je preduzeće imalo na raspolaganju čak deset miliona tona dokazane rude na kopu Zagrad i u jamama Biočki stan i Đurakov do. Istražni radovi za pomenute količine „crvenog zlata“, te geološko kartiranje i geodetsko snimanje, istakao je Miljanić, firmu su u vremenu prije prodaje Pejoviću koštali više od 12 miliona eura. Sva ta ruda, pojasnio je on, visokog je kvaliteta i njena najmanja tržišna vrijednost po toni je oko 35 eura. Samo na Zagradu, kako je kazao Miljanić, ostalo je milion tona dokazane rude visokog kvaliteta.
– Sadašnji vlasnik sa Zagrada, iz jame Biočki stan i sa Đurakovog dola danonoćno odvozi „crveno zlato“ Crne Gore uz neto dobitak od dana vlasništva do danas od više desetina miliona eura. Pretpostavlja se da je do sada vlasnik imovine Boksita sa kopa Zagrad zaradio više od 30 miliona eura i nema razumijevanja za dugovanja prema radnicima koji su mu ostavili dokazanu i otkrivenu rudu. Napomenimo i da je vlasnik došao na gotove istražne radove jamske eksploatacije koji se kreću cirka 25 miliona eura i ta cifra je radničko akcionarstvo koje je uništeno i obesmišljeno – rekao je, između ostalog, Miljanić.
B.B.

Oštećeni i za stambeni fond

Bivši radnik Boksita Sreten Doknić naglasio je i da su oštećeni za stambeni fond u koji su ulagali tokom decenija rada u toj firmi.
– Tri decenije sam radio u Boksitima na najtežim poslovima, otjeran sam u penziju i ostao sam bez zarađenih plata, otpremnine i riješenog stambenog pitanja – kazao je Doknić.
Za rješavanje stambenih potreba boksitaša, podsjetio je bivši radnik Ismet Hodžić, bio je opredijeljen plac koji se nalazi preko puta upravne zgrade firme. Parcela je bila u vlasništvu nekadašnjeg sindikata Rudnika, ali je i ona umjesto rudarima, pripala nekom drugom.
– Kolege koje su otišle u penziju nakon našeg štrajka 2010. godine dobile su zarađene plate, a mi nijesmo već su nam isplatili 24 minimalne zarade. Nas oko 120 najgore smo prošli od svih nekadašnjih 1,5 hiljada zaposlenih u Boksitima – ogorčen je bio Hodžić.