Vazduhoplovni ekspert iz Hrvatske Alen Šćuric kazao je da crnogorska vlada ne treba da razmišlja o davanju aerodroma u Podgorici i Tivtu pod koncesiju. Šćuric je istakao da država u narednih 30 godina može da zaradi tri puta više od prometa na aerodromima, nego od koncesije koju priprema.
– Zašto davati kompaniju koja je uspješna? Aerodromi Crne Gore (ACG) su ekstremno uspješni i imaju budućnost. Promet Aerodroma Crne Gore je 34 miliona eura godišnje, što je 70 odsto više naspram 2012. godine. U poslednjih 15 godina državi je uplaćeno 61,9 miliona eura. Kad bi promet iznosio toliko, u narednih 30 godina bi donijeli Crnoj Gori tri puta više nego koncesija objasnio je Šćuric na panelu „Uticaj korupcije na ekonomski razvoj”, koji je u Podgorici juče organizovao MANS.
Koncesionar je, kako je istakao, ogromna opasnost za Crnu Goru i koncesionara nije briga za vazduhoplovni razvoj države.
– On se neće interesovati za Montenegroerlajnz, kojeg će odvesti u bankrot. Ako Vlada mora ići u koncesiju, onda barem mora angažovati stručnjake koji će joj pomoći da što više izvuče ili da se zaštiti od negativnih efekta koncesije – rekao je Šćuric.
Zapitao se zašto to ne rade zapadne zemlje, već isključivo istočne.
– Da li želimo da strateški važan segment damo nekome, ako imamo primjere 99 odsto loših koncesija u Evropi. Aerodromi Crne Gore su glavni motor razvoja. Mogu se sami razvijati i ima dovoljno novca za gradnju i razvoj terminala – zaključio je Šćuric.
Koordinatorka za javne finansije u MANS-u Ines Mrdović kazala je da je Crna Gora u ranijim godinama imala netransparentne privatizacije, a da je danas korupcija izražena iza koncesionih aranžmana i javno privatnih partnerstava.
– Ukupna koncesiona politika u Crnoj Gori veoma je poražavajuća, pri čemu na godišnjem nivou iznosi od 15 do 18 miliona eura. To je frapantan podatak koji pokazuje da je vladina koncesiona politika krojena po mjeri privatnih interesa, a ne svih građana. Projekti koji se realizuju kroz javno-privatno partnerstvo jako su opasni za zarobljene sisteme kakav je Crna Gora u kojima korupcija cvjeta, a građani ispaštaju – rekla je Mrdovićeva.
Istakla je da gramzivost privatnih investitora nema limita.
– Javno-privatna partnerstva su najskuplji modeli finansiranja, a privatne kompanije očekuju veliki profit. Povećavaju javni dug. Povećavaju sklonost ka projektima ogromnih razmjera, umjesto projekata prave veličine. Netransparentni su i otvoren je prostor za korupciju – navela je Mrdovićeva.
Predstavnik Unije poslodavaca (UPCG) Slaviša Šćekić istakao je da korupcija predstavlja destrukciju cijelog sistema.
– Kada je riječ o koncesiji, kada date velike sisteme na duži rok, gubite kadar, koji smo jedva uspjeli da izgradimo za neke stvari. Sada to treba prepustiti nekom čiji je jedini interes profit. Imate sloj menadžera koji je spreman da uzurpira, korumpira i koji su došli na kratki rok u jednu kompaniju, koje isključivo vodi profit – kazao je Šćekić.
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica rekla je da Zakon o porezu na ugljovodonike ima značajne probleme u njegovoj primjeni.
Vl.O.
)){kind=small}
