Savjet Centralne banke odlučio je da oduzme dozvolu za rad Invest banci Montenegro (IBM) i otvori stečajni postupak, dok je za Atlas banku, koja je sudeći po revizorskim izvještajima, u mnogo gorem stanju, predložena dokapitalizacija. Obje banke su u vlasništvu biznismena Duška Kneževića.
– Sagledavajući stanje u Atlas banci, te uzimajući u obzir rizični profil ove banke nakon utvrđenih iznosa gubitaka i pripremljenog bilansa stanja banke, privremeni upravnik je utvrdio da bi dalji nastavak poslovanja banke bio moguć uz njenu dokapitalizaciju i predložio da se sprovede postupak dokapitalizacije u skladu sa članom 126a Zakona o bankama. Privremeni upravnik IBM je utvrdio da je finansijsko stanje ove banke negativno, da je koeficijent solventnosti banke pao ispod jedne četvrtine propisanog nivoa i da su obaveze ove banke veće od njene imovine, pa je predložio oduzimanje dozvole za rad. U skladu sa tim, Savjet je, shodno odredbama člana 129 stav 1 tačke 7 i 9 Zakona o bankama, donio rješenje o oduzimanju dozvole za rad IBM banci i rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad ovom bankom u skladu sa odredbama člana 2 stav 1 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka - saopšteno je nakon sjednice Savjeta CBCG kojim predsjedava guverner Radoje Žugić.
U saopštenju nijesu detaljnije pojasnili finansijske pokazatelje ove dvije banke, dok revizorski izvještaji za IBM i Atlas, pokazuju da je mnogo gore stanje u Atlas banci, za koju je predložena dokapitalizacija.
Naime, koeficijent solventnosti (KS) u IBM-u je na kraju 2017. bio 13,9, dok je u Atlas banci na kraju septembra bio 6,5, što je ispod zakonom propisanog minimuma od 10 odsto. Po Zakonu o bankama, CBCG može zabraniti banci obavljanje jednog ili više poslova ako je koeficijent solventnosti ispod propisanog minimuma, dok ako je KS ispod 2,5 odsto, može oduzeti dozvolu za rad i uvesti stečaj.
Nezavisni revizor je dao negativno mišljenje Atlas banci na finansijske iskaze iz razloga što potraživanja od klijenata iznose 93,7 miliona, što su potcijenili rezervacije za gubitke za 8,8 miliona, zatim rezervisanja za vanbilansne stavke 8,5 miliona, a nisu ni rezervisana sredstva za sudske troškove u iznosu od 15 miliona eura, po osnovu tužbe firme Kaspija. Atlas banka je tokom 2018. godine izgubila spor i tužbom je obavezana da plati ovaj iznos.
– I pored navedenog, po našoj procjeni, banka se susreće sa materijalnim neizvjesnostima u svom poslovanju zbog naprijed navedenih efekata i potencijalnih kumulativnih efekata na finansijske iskaze iznijetih u dijelu osnova za negativno mišljenje. Pored toga, prema kvartalnim izvještajima na dan 30. septembar 2018. godine sopstvena sredstva banke iznose 14,5 miliona, dok je koeficijent solventnosti 6,5 odsto i znatno je ispod propisanog minimuma, što je suprotno Zakonu o bankama. Na isti datum su prekršeni i limit izloženosti banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica, zbir svih velikih izloženosti, ukupna izloženost prema pravnim licima koje kontroliše banka kao i pokazatelj deviznog rizika – neto otvorena pozicija za sve valute. Tokom oktobra 2018. i pokazatelji likvidnosti su se pogoršali, tako da banka ne posluje u okviru propisanih limita. Navedeni pokazatelji ne uključuju sve korekcije iz izvještaja nezavisnog revizora. Zato smatramo da primjena načela stalnosti poslovanja u sastavljanju priloženih finansijskih iskaza nije odgovarajuća – piše u izvještaju koji potpisuje Milovan Popović iz revizorske kuće BDO.
Atlas banka je u 2017. godini prikazala dobit od 310 hiljada eura, dok je IBM, koja je dobila mišljenje sa rezervom i čije je poslovanje najvećim dijelom povezano sa Atlas bankom, završila sa minusom od 772 hiljade eura.
Privremena uprava u dvije Kneževićeve banke uvedena je početkom decembra nakon što su Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete krivične prijave zbog optužbi da je preko Atlas banke oprano preko pola milijarde eura novca, te da je kriminalnu organizaciju činilo 79 pojedinaca i 95 firmi iz Crne Gore i drugih zemalja. Knežević je osumnjičen da je vođa kriminalne grupe i izdat je nalog za njegovo hapšenje.
Vlasnik Atlas grupe je govorio da je cilj uvođenja prinudne uprave da se ugasi Atlas i IBM banka, jer sve što su radili privremeni upravnici vodilo je ka tome. Knežević je prije nego što je izdat nalog o hapšenju, prema informacijama medija, otišao u London.
D.M.

---