Crnogorski bankarski sistem oslabljen je lošim kreditima i njime dominiraju strani interesi, piše, između ostalog, u analizi stanja ekonomskih pokazatelja u Crnoj Gori, koju je objavila britanska Lojds (Lloyds Bank) komercijalna banka.
– Kao najmanja zemlja Balkana, Crna Gora ima relativno krhku ekonomiju podržanu investicijama (posebno u energetskom sektoru) i turizmom. Svjetska banka procjenjuje da je crnogorska ekonomija porasla za tri odsto u 2017. godini, sa prognozom od 2,8 odsto u 2018. i 2,5 odsto u 2019. godini. Rast se povećao više nego što se očekivalo u 2017. zbog turizma i rastućih investicija – navode u analizi.
Dodaju da je uprkos snažnom rastu, „ekonomska situacija u Crnoj Gori i dalje ranjiva“.
– Javni dug je nešto iznad 70 odsto BDP-a zemlje. U međuvremenu, inflacija je podstaknuta porastom stope PDV-a (2,1 odsto u 2017). Crna Gora ima visoku stopu nezaposlenosti (preko 20 odsto) i održava veliki neformalni sektor, dok je stopa učešća radne snage i dalje niska. Vlasti se nadaju da će investicije promovisati rast, kao i olakšati smanjenje duga. U bankarskom sistemu dominiraju strani interesi i oslabljeni lošim kreditima. Crna Gora je osjetljiva na pad vanjske potražnje, a njene velike potrebe za finansiranjem izlažu zemlju potencijalnim promjenama u nesklonosti riziku i poremećajima na globalnim finansijskim tržištima – piše u analizi.
Ističu da je MMF naglasio potrebu za fiskalnom disciplinom, jačanjem bankarskog sektora i sprovođenjem sveobuhvatnih strukturnih reformi za rješavanje makroekonomskih ranjivosti i stimuliranja rasta.
– Poslije 25 godina na vlasti na mjestu premijera i predsjednika,
Milo Đukanović se 2015. suočio s talasom protesta oko pitanja članstva u NATO-u i izborne prevare, što je rezultiralo obećanjem vanrednih izbora 2016. godine Izbori su prekinuti hapšenjem desetina državljana Srbije, koji su navodno podržani od strane Moskve, u planu da zbace Đukanovića. Đukanovićeva stranka, DPS, pobijedila je na parlamentarnim izborima održanim u oktobru 2016. godine, ali nije dobila apsolutnu većinu (36 od 81 mjesta), prisiljavajući DPS da formira koaliciju s manjinskim strankama – navodi se u analizi.
Dodaju da na opšte iznenađenje, DPS nije imenovao Đukanovića za kandidata za formiranje vlade, pa je za premijera imenovan
Duško Marković, bivši potpredsjednik vlade i direktor obavještajne službe.
– Iako je nova crnogorska vlada predstavljena u novembru 2016. godine, politička previranja nastavljena su s opozicijom, koja je bojkotovala rad parlamenta. Jedan od glavnih ciljeva Crne Gore je pridruživanje Evropskoj uniji. Crna Gora je dobila zvanični status kandidata za članstvo u decembru 2010. godine. Kako bi napredovala u pregovorima o pristupanju, zemlja treba da pokaže značajan napredak u nekoliko oblasti, uključujući vladavinu prava, borbu protiv korupcije i borbu protiv organizovanog kriminala – piše, pored ostalog, u analizi.
Vl.O.-M.V.
Poljoprivredna proizvodnja otežana zastarjelim metodamaU analizi britanske komercijalne banke navodi se da poljoprivredna proizvodnja predstavlja 8,3 odsto BDP-a.
– Poljoprivredna proizvodnja je i dalje otežana svojim zastarjelim metodama. Poljoprivredno zemljište čini 38 odsto ukupne teritorije. U primorskom regionu koji koristi mediteransku klimu, kulture poput maslina su široko rasprostranjene. Sezonsko povrće i duvan se mogu naći u centralnim djelovima, a sjever ima koristi od ekstenzivnog uzgoja ovaca – piše u analizi. Dodaju da glavni proizvodi koji se izvoze jesu vino i pivo.
– Kako Crna Gora napreduje u pregovorima za pridruživanje EU, zemlja radi na poboljšanju svog poljoprivrednog sektora u skladu sa pretpristupnim zahtjevima EU – navode u analizi.
)){kind=small}
