U poslednjih osam godina, tačnije od 2011. do 2018. godine, Vlada na čijem čelu su bili funkcioneri DPS-a, pozajmila je čak četiri i po milijarde eura ili pet puta više nego što košta prioritetna dionica autoputa kroz Crnu Goru. Od toga je za kapitalne projekte, u koje spada i autoput, utrošeno 1,3 milijarde eura, dok na otplatu duga otišle 3,3 milijarde eura. Prioritetna dionica autoputa je ugovorena po cijeni od 809,6 miliona, ali će iznos radova dostići i 900 miliona, što znači da smo od 2011. godine pozajmili tačno onoliko novca koliko je potrebno za izgradnju pet autoputeva, tačnije pet prioritetnih dionica autoputa Bar–Boljare.

Rezultat ovakve politike enormnog zaduživanja je uvećanje državnog duga za 1,8 milijarde eura. Na početku 2011. godine državni dug je iznosio 1,27 milijardi, a na kraju septembra prošle godine evidentirano je 3,1 milijarda eura duga.

Svi rekordi, kada je u pitanju iznos zaduženja i otplate dugova oboreni su u 2018. godini u kojoj je pozajmljeno čak 1,1 milijarda eura, a na otplatu duga utrošeno 696 miliona eura.

Zaduženja vlada koje su u ovom osmogodišnjem periodu vodili Igor Lukšić do 2013., Milo Đukanović do 2016. i Duško Marković od kraja 2016. do danas, kretali su se od 234 miliona 2011. godine, do 1,1 milijardu 2018. Lukšić je za dvije godine pozajmio 555 miliona, Đukanović za četiri godine 2,35 milijardi, a Marković za dvije godine 1,56 milijardi. U prosjeku, Lukšićeva vlada se godišnje zaduživala 272,5 miliona, Đukanvoićeva skoro 600 miliona, a Markovićeva preko 750 miliona. Vlada je ove godine planirala da se zaduži 620 miliona eura.

Kada je u pitanju otplata duga, dok je Lukšić bio na čelu vlade otplaćeno je 371 milion, za četiri godine Đukanovićevog mandata plaćene su dvije milijarde eura za dugove, dok je Markovićeva vlada za dvije godine platila 916 miliona duga. Najbolji godišnji prosjek kada je otplata duga u pitanju ima Đukanović sa pola milijarde eura. Marković je blizu sa 458 miliona, dok je Lukšić daleko iza sa prosjekom od 185,5 miliona.

Ekonomska politika zaduživanja za otplatu dugova i tekuću potrošnju, što je i logično dovela je do više nego duplo većeg javnog duga, a lani su oboreni svi rekordi po tom pitanju. Iako je Zakonom o budžetu bilo predviđeno zaduženje do 940 miliona eura, vlada je pozajmila 1,1 milijardu i 200 miliona ostavila kao depozit. Na nedostajuća sredstva lani je utrošeno 925 miliona. Odnosila su se na otplatu duga od 696,3 miliona, deficit od 159,2 miliona i izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti od 69,3 miliona. Vlada je lani planirala da nedostajuća sredstva iznose 755,3 miliona, pa je po tom osnovu odstupanje iznosilo 169,5 miliona eura.

Izvorni prihodi budžeta lani su iznosili 1,75 milijardi eura i manji su za 10 miliona od plana, dok su izdaci bili 1,9 milijardi i veći su u odnosu na plan 30 miliona.

D.M.

---

Za finansiranje budžeta u 2019. godini 370 miliona
Vlada je na sjednici održanoj u decembru 2018. godine usvojila Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2019. godinu. Ovom odlukom definisano je koji će se kreditni aranžmani zaključiti u toku 2019. godine, sa kojim finansijskim institucijama i u kojem iznosu, kao i za koje projekte. Projekti će se odnositi na izgradnju putne infrastrukture, vrtića, škola, realizaciju projekata iz oblasti vodosnabdijevanja, otpadnih voda, kao i energetske efikasnosti. Takođe, predviđeno je i za koje kreditne aranžmane država može izdati garancije.

– Odlukom se takođe omogućava zaduženja države za potrebe finansiranja budžeta u iznosu od 370 miliona eura, od navedenog iznosa 190 miliona eura će biti potrebno za finansiranje budžetskih potreba, kapitalnog budžeta i otplate duga, dok je 180 miliona eura namijenjeno za finansiranje dionice puta Bar – Boljare – saopštio je nakon sjednice generalni direktor Direktorata za državni trezor Dragan Darmanović.


Za finansiranje budžeta u 2019. godini 370 miliona
Vlada je na sjednici održanoj u decembru 2018. godine usvojila Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2019. godinu. Ovom odlukom definisano je koji će se kreditni aranžmani zaključiti u toku 2019. godine, sa kojim finansijskim institucijama i u kojem iznosu, kao i za koje projekte. Projekti će se odnositi na izgradnju putne infrastrukture, vrtića, škola, realizaciju projekata iz oblasti vodosnabdijevanja, otpadnih voda, kao i energetske efikasnosti. Takođe, predviđeno je i za koje kreditne aranžmane država može izdati garancije.

- Odlukom se takođe omogućava mogućnost zaduženja države za potrebe finansiranja budžeta u iznosu od 370 miliona eura, od navedenog iznosa 190 miliona eura će biti potrebno za finansiranje budžetskih potreba, kapitalnog budžeta i otplate duga, dok je 180 miliona eura namijenjeno za finansiranje dionice puta Bar – Boljare - saopštio je nakon sjednice generalni direktor Direktorata za državni trezor, Dragan Darmanović.