Investiciono-razvojni fond (IRF) proglasio je tajnom izvještaje o kontroli svih korisnika kredita iz Abu Dabi fonda uz obrazloženje da bi njihovo objavljivanje izazvalo štetu koja je veća od interesa javnosti da zna, iako je za te zajmove, od ukupno 23 miliona dolara, garantovala država i trenutno su predmet interesovanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Izvještaje o kontroli kredita tražio je MANS, jer su iz IRF-a još u junu prošle godine kazali da analiziraju kredite iz Abu Dabi fonda i da je u toku namjenska kontrola upotrebe tog novca.
Kako su kazali iz MANS-a, traženi su izvještaji o kontroli svih korisnika kredita, odnosno Milkrafta, Gradine, Carina, Vektre Jakić, Eko Pera, FML-a Nikšić, Mesoprometa, HM Durmitora i MI Goranović.
– U postupku po predmetnom zahtjevu, IRF je shodno članu 16, a u vezi sa članom 14 Zakona o slobodnom pristupu informacijama sproveo test štetnosti, odnosno utvrdio da bi se njihovim objelodanjivanjem značajno ugrozio interes iz člana 14 zakona, odnosno izazvale štetne posledice po interes koji je od većeg značaja od interesa javnosti da bude upoznata sa sadržinom traženih informacija –naveli su iz IRF-a, na čijem čelu je Zoran Vukčević, u obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva MANS-a.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a
Dejan Milovac je u izjavi za „Dan” kazao da IRF predstavlja jednu od institucija koje sa velikom upornošću krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama i značajno doprinose kreiranju ogromnog prostora za zloupotrebe.
– Imajući u vidu da se radi o kreditima za koje u javnosti već postoji ogromna sumnja da su zloupotrijebljeni, nesporno se radi o informacijama za koje postoji jasan javni interes da budu objavljene. Osim što bi pokazale kako se tačno trošio novac iz Abu Dabi fonda, izvještaji o kontroli bi pokazali i kakva je tačno bila uloga odgovornih u IRF-u u kompletnom poslu sa arapskim novcem – istakao je Milovac.
Iz IRF-a dodaju da je odredbama člana 14, stav 1, tačka 6 Zakona o SPI određeno da se pristup informaciji može ograničiti ako je informacija poslovna ili poreska tajna, a tražene informacije „predstavljaju poslovnu tajnu u skladu sa zakonom”. Ocijenili su da bi u konkretnom slučaju davanje traženih informacija ugrozilo konkurentnost na tržištu, izazvalo štetne posledice po komercijalne i druge ekonomske interese ugovornih strana, koji su po procjeni Fonda „od većeg značaja od interesa koji bi bio zadovoljen davanjem tih informacija”.
– Po nalaženju ovog organa proizilazi da tražene informacije, odnosno izvještaji, predstavljaju poslovnu tajnu, a davanje takvih informacija predstavljalo bi kršenje poslovne tajne u smislu odredbi člana 3 Zakona o zaštiti neobjavljenih podataka, kojim je propisano da se neobjavljenim podacima, između ostalog, smatraju finansijski i poslovni podaci, a koje podatke informacije nesporno sadrže. Shodno odredbama člana 4 navedenog zakona, IRF je preduzeo mjere da bi tražene podatke sačuvao u tajnosti, proglašavajući ih poslovnom tajnom – naveli su iz IRF-a.
SDT je prošle sedmice izuzeo svu dokumentaciju u vezi sa kreditom koji je Ministarstvu poljoprivrede dodijeljen iz Abu Dabi fonda. Dokumentacija je izuzeta kako bi se utvrdilo da li je u tom slučaju bilo nezakonitih radnji, odnosno kako bi se provjerilo na koji način je potrošen novac od kredita. Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj u vezi sa dodjelom 23 miliona dolara kredita iz Abu Dabi fonda. Sporazum sa predstavnicima arapskog fonda su potpisali tadašnji ministar poljoprivrede
Petar Ivanović i direktor IRF-a Vukčević.
D.M.
Objava podataka zabranjena i ugovorimaIz IRF-a su u odgovoru MANS-u kazali da korišćenje podataka nije dozvoljeno ako je pribavljanje takvih podataka zabranjeno ugovorom, kao što je u konkretnom slučaju, jer dodijeljeni krediti iz Abu Dabi fonda, odnosno zaključeni ugovori sadrže odredbe koje definišu povjerljivost, odnosno zabranu dostavljanja podataka trećim licima.
)){kind=small}
