Prva banka, u kojoj je najveći akcionar pojedinačno
Aco Đukanović – brat predsjednika države
Mila Đukanovića, godinama posluje sa minusom od oko 32 miliona eura. To se može vidjeti u finansijskom izvještaju te banke za prošlu godinu. Milionski gubitak je godinama akumuliran. Nije jasno kada je tačno nastao, s obzirom na to da iz Prve banke juče nijesu odgovorili na pitanja „Dana” u vezi sa akumuliranim dugom.
Prema finansijskim izvještajima Đukanovićeve banke može se zaključiti da je gubitak veći od 30 miliona eura postojao i u 2011. godini. Godinu ranije iznosio je oko 26,1 milion eura.
Prema poslednjem bilansu stanja, koji je predat Poreskoj upravi, tokom prošle godine Prva banka je ostvarila dobit od 337.913 eura. Iste godine u dijelu „neraspoređena dobit” upisan je minus od tačno 32.081.245 eura. Godinu ranije taj minus iznosio je 32.487.000 eura, što znači da je menadžment tog finansijskog privrednog subjekta smanjio gubitak pomoću dobitaka iz redovnog poslovanja.
Na sajtu Centralne banke (CBCG) mogu se pronaći bilansi stanja i uspjeha, koji potvrđuju da je Prva banka godinama poslovala sa milionskim minusom, koji je iz godine u godinu obično smanjivala.
Gubitak je dostizao i iznos od 34,7 miliona eura, koliki je bio 31. decembra 2012. godine. U bilansu stanja za prošlu godinu, koji je predat Poreskoj upravi, piše da ukupna sredstva Prve banke dostižu iznos od 396.254.629 eura. Dio tih sredstava su državni depoziti.
Prema revizorskom izvještaju Prve banke na kraju 2017. godine, Vlada je depozite po viđenju kod Prve banke povećala sa 11,2 miliona u 2016. na 16,63 miliona u 2017., a kratkoročne depozite sa 1.004.000 na 1.149.000 eura. Preduzeća u vlasništvu države imala su depozite po viđenju od 40,77 miliona u 2017. godini, dok su u 2016. imali oko 24,3 miliona.
Da državni depoziti igraju važnu ulogu u poslovanju Prve banke potvrdilo je i istraživanje MANS-a, objavljeno u februaru ove godine u „Danu”.
Svjetska banka (SB) je više puta upozoravala Crnu Goru da Prvu banku održavaju samo državni depoziti, a njihovo smanjenje bio je jedan od uslova za dobijanje pomoći te institucije, nakon što Vlada nije uspjela da dogovori aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
SB, prema istim podacima, i dalje smatra da Centralna banka treba da preduzme brze akcije za održavanje stabilnosti finansijskog sektora i brzo riješi probleme ranjivih banaka u skladu sa relevantnim zakonima i propisima.
To su odgovorili iz službe za odnose sa javnošću SB, odgovarajući na pitanja Istraživačkog centra MANS-a da li smatraju da je trebalo ranije uvesti mjere u Atlas i IBM banku i da li je pod mjerama trebalo da bude i Prva banka, kao i da li je sada pod znakom pitanja novi finansijski aranžman sa Crnom Gorom (PBG2).
Vl.O.-M.V.
Restrukturiranje samo djelimično postignutoPrva banka je 2008. godine dobila izdašnu državnu pomoć, nakon što je zapala u krizu. U Izvještaju o procjeni efekata Garancije zasnovane na javnim politikama za finansijski sektor (FSPBG) iz 2016, Svjetska banka ukazivala je da je Prva banka nastavila da drži veliki dio depozita javnog sektora i da je restrukturiranje, nakon krize i državne pomoći 2008, samo djelimično postignuto.
– CBCG je izradila nadzorni akcioni plan kojim se očekivalo da postepeno povlači svoje depozite iz Prve banke. Međutim, depoziti Vlade su pali na 700.000 eura do 2013. godine, da bi se u 2014. desilo suprotno. Depoziti su porasli na četiri miliona eura u 2014. i na 19 miliona eura u 2015, što je oko 7,5 odsto svih depozita – piše u izvještaju SB-a.
)){kind=small}
