Kamatna stopa po kojoj se Crna Gora zadužila emitovanjem obveznica na domaćem tržištu dva do tri puta je veća od kamatne stope po kojoj su se istim putem zadužile Srbija i Hrvatska. To pokazuju podaci konsultantske kuće Fideliti konsalting.

Kamatna stopa na nedavno emitovanih 50 miliona eurskih obveznica Crne Gore iznosila je 3,5 odsto s rokom dospijeća od sedam godina, što je Ministarstvo finansija proglasilo velikiim uspjehom.

– Srbija je nedavno emitovala eurske obveznice vrijedne milijardu eura na sedam godina s kamatnom stopom od 1,5 odsto, dok je Hrvatska emitovala obveznice vrijedne 1,5 milijardi eura na 10 godina s kamatnom stopom od 1,325 procenata. Kao lideri u regionu, plaćamo najveće kamate na obveznice kada je likvidnost na tržistima kapitala ogromna – naveli su iz Fidelitija.

Vlada je do sada od planiranih 190 miliona eura zaduženja putem prodaje državnih obveznica uspjela da se zaduži 138 miliona eura, odnosno od 190 hiljada obveznica, prodato je skoro 138 hiljada, što bi značilo da do kraja godine Vlada treba da proda još 52 hiljade obveznica. Cijena jedne obveznice je hiljadu eura. Iz Vlade su najavili da će do kraja kalendarske godine emitovati obveznice. Ovo je drugi put da se emituju ove godine.

Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica komentarišući uporedne podatke o obveznicama emitovanih u Srbiji i Hrvatskoj naveo je da je zaduživanje Crne Gore veoma nepovoljno.

– Loše politike i loše upravljanje javnim dugom stižu na naplatu. Što se ne plati na mostu, plati se na ćupriji. Tako se dugogodišnje gomilanje javnog duga reflektuje na novo zaduživanje i uslove pod kojima država dolazi do sredstava na finansijskom tržištu. Crna Gora ima preko 3,3 milijarde javnog duga, a visokozadužene zemlje su rizične u očima potencijalnih zajmodavalaca. Kamatna stopa je, pored ostalih, jedan od načina zaštite od rizika. Ona je svojevrsna nadnica za strah. Što su veći rizici, utoliko i ona više raste. Ovo poslednje zaduživanje je dokaz da je Crna Gora visokorizična zemlja u očima potencijalnih zajmodavalaca i da je uzdrman njen kreditni rejting – rekao je Koprivica.

Očigledno, kako je naveo raste sumnja u pogledu kapaciteta Vlade da servisira buduće finansijske obaveze.

– Zbog nemoći da sprovede reforme i uvede red u javni sektor, ova Vlada gomila sve veći teret koji će biti prebačen na buduće generacije. Umjesto da ima strateški zasnovanu politiku upravljanja javnim dugom, ona reaguje od slučaja do slučaja i prema kratkoročnim potrebama. Iz ugla uspješne ekonomije ne može se reći da je uspjeh zaduživanje po ovim kamatnim stopama. Zemlje u regionu su u ovom periodu došle do sredstava na finansijskom tržištu po znatno nižim kamatnim stopama. Takođe, treba imati u vidu i da zaduživanje po sve višim kamatnim stopama u očima investicione javnosti stvara očekivanje o neminovnom rastu budućih poreza da bi se nadoknadili nagomilani dugovi i sve veće kamate. Na taj način se ti investitori destimulišu u pogledu ulaganja. I ne manje važna je i još jedna štetna posledica. Naime, sve veće državno zaduživanje drastično povećava tražnju za kreditima te stoga i skaču kamatne stope, a one odvraćaju privatne preduzetnike od pokretanja investicionih projekata. Time slabi proizvodni potencijal naše privrede i s tim hroničnim problemom naša država se mora izboriti sistemskim zaokretom u vođenju ekonomske politike – istakao je Koprivica.

D.M.

---

Nebitnost BDP-a kao ekonomskog pokazatelja
Stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu 2019. godine je za 50 odsto niža u odnosu na prvi kvartal 2018. godine, naveli su iz Fidelitija. Naime, stopa rasta u prvom kvartalu 2018. godine iznosila je 4,5 odsto dok je u prvom kvartalu 2019. godine iznosila tri odsto, što je 50 odsto niže.

– Ako bismo koristili zvanični ekonomsko-semantički diskurs oko BDP-a, mogli bismo napisati da je ove godine naša ekonomija lošija za čak 50 odsto nego prošle godine, što nikako nije tačno.️ Ovo je još jedan pokazatelj da BDP ne treba uzimati kao jedini pokazatelj stanja neke ekonomije, jer je prilično nebitan kada ga posmatramo izolovano – naveli su iz Fidelitija.


U ovoj godini pozajmljuju 620 miliona
Vlada se do sada u ovoj godini zadužila 210 miliona eura. Putem emitovanja državnih obveznica zadužila se u dvije tranše 138 miliona eura.

U ovoj godini Vlada je planirala da se zaduži 620 miliona eura. Nedostajuća sredstva u budžetu iznose 556 miliona eura, a finansiraće se sa 370 miliona iz kredita i pozajmica, sa šest miliona od prodaje imovine i sa 180 miliona korišćenjem depozita, uz to, Vlada može da pozajmi 250 miliona eura uz garanciju Svjetske banke za refinansiranje dugova. S tom pozajmicom ukupno zaduženje će dostići 620 miliona.

Vlada je predvidjela izdavanje 83 miliona eura garancija u ovoj godini.



Poslednje zaduživanje je dokaz da je Crna Gora visokorizična zemlja u očima potencijalnih zajmodavalaca i da je uzdrman njen kreditni rejting, rekao je Koprivica