Jedan od klijenata Hipo Alpe Adrija banke (HAAB), sadašnje Adiko banke, Dragan Senić smatra da Heta asset rezolušn nema pravo da naplati dug od njega, jer je on uzeo kredit kod Adiko banke. Tvrdi da Heta nije otkupila njegov kredit, odnosno potraživanja banke prema njemu, jer, kako kaže, nijesu platili naknadu za preuzimanje potraživanja. Stoga smatra da Heta ne može biti povjerilac i ne može tražiti da namiri potraživanja prodajom njegove imovine.

Javni izvršitelj je, po predlogu Hete, oglasio prodaju dva poslovna prostora u vlasništvu Senića. Poslovni prostori se nalaze u Podgorici, a njihova cijena je 532 hiljade eura. Javno nadmentanje za prodaju imovine zakazano je za petak u kancelariji javnog izvršitelja Aleksandre Tomković Vukoslavčević.

Senić smatra da je ta prodaja nezakonita, te da sudovi dozvoljavaju prodaju imovine bez aktivne legitimacije. On je jedan od 762 klijenta iz Crne Gore koji je prije desetak godina uzeo kredit u švajcarskim francima, za koji tvrdi da je prevaran, štetan i visokorizičan.

– U mom predmetu gdje su sa falsifikovanom mjenicom i mjeničnim ovlašćenjem krenuli u izvršenje u predmetu P.br.6406/15 u nalazu vještaka finansijske struke od 20.2.2017. stoji „Iz prethodne dokumentacije nedvosmisleno proizilazi da nije bilo stvarnog plaćanja ustupljenih potraživanja, već se samo radi o internim preknjižavanjima, s obzirom da nema dokaza da su sredstva uplaćena na račun HAAB, sadašnja Adiko, na čiji eurski račun su uplate trebalo da budu izvršene. Rezimirano, samo je izvršen interni prenos sredstava sa jednog računa na drugi, što je dokaz da Heta nije uplatila novac na račun sadašnje Adiko banke – rekao je Senić za „Dan“.

Prema njegovim riječima, u ukidnom rješenju Višeg suda u predmetu Gz.br.2403/18-15 piše: „Naime, po nalaženju ovog suda, osnovano se žalbom tuženog ukazuje da prigovor aktivne legitimacije nije jasno i potpuno cijenjen. Prednje iz razloga jer ovaj sud po službenoj dužnosti, a shodno odredbi člana 367. stav 2 tačka 12. ZPP-a, vodi računa da li su u postupku u konkretnom na strani tužioca učestvovalo lice koje je aktivno legitimisano. Prednje iz razloga jer u spisima predmeta nema dokaza niti akata na koji način je Heta aset rezolušn tužilac u predmetno pravnoj stvari“.

– U mom predmetu, gdje su krenuli sa prodajom nepokretnosti koja je zakazana za 20. septembar, za kredit na osnovu neosnovanih kursnih razlika, bez vještačenja, ni Osnovni sud u Podgorici ni Viši sud nisu se fokusirali na to je li Heta pravi povjerilac, a pravi je samo ako je platila potraživanje, a dokaze za to nemaju. Iz dokumentacije se jasno vidi da Heta nije platila Adiko banci preuzeta potraživanja uz naknadu na njen račun koji se vodi kod Centralne banke – istakao je Senić.

Prema njegovim riječima, postoji pet krivičnih prijava u Specijalnom tužilaštvu u vezi sa kreditima indeksiranim u francima još od novembra 2015. godine i u istražnom predmetu koji se vodi u tužilaštvu pretpostavljam da je vještak utvrdio da prodato potraživanje nije plaćeno, jer su mnogi vještaci u parničnim postupcima utvrdili da Heta potraživanje nije plaćeno već fingirano svift porukom između matične banke u Klagenfurtu i Hete, na način da je istog momenta vraćena naknada na isti račun u Klagenfurtu. Iz toga se, kako je istakao, jasno vidi da novac nikad nije došao na račun Adiko banke.

D.M.

---

Do Hete se ne može doći
„Dan“ je u prethodna dva dana pokušao da stupi u kontakt sa Hetom, međutim, to je bilo nemoguće. To smo pokušali da ostvarimo putem svih kontakata koji su bili dostupni na sajtu Heta.me, ali u tome nismo uspjeli. Mejl adrese su bile pogrešne, mobilni telefon nedostupan, dok se na fiksni broj niko nije javljao u više navrata. Zbog toga smo ostali uskraćeni za njihov komentar u vezi sa tvrdnjama Senića.