Svjetska banka (SB) u svom regionalnom izvještaju predvidjela je u narednim godinama stagnaciju crnogorske ekonomije. U naredne dvije godine dospijeva na naplatu 800 miliona eura javnog duga, koji će biti plaćan uz najniži ekonomski rast u regionu. Rast crnogorske ekonomije će u ovoj godini usporiti na tri odsto, zbog slabljenja krupnih javnih investicija, nakon visoke prošlogodišnje stope od 5,1 odsto, navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan pod nazivom „Rast neizvjesnosti“.
– Vlada namjerava koristiti sredstava od euroobveznica iz 2019. za pokrivanje svojih finansijskih potreba u 2020, što uključuje i plaćanje euroobveznica koje dospijevaju u martu. Euroobveznice će do kraja godine povećati javni dug na procijenjenih 78,6 procenata, a javni dug zajedno sa dugom za koji su izdate javne garancije (PPG) na procijenjena 83 procenta – piše u izvještaju SB koji je juče predstavljen u Podgorici.
Viši ekonomista SB
Mark Šifbauer kazao je da Crna Gora, imajući u vidu rast neizvjesnosti, treba da ima oprezan pristup javnim finansijama, ako se uzme u obzir njen ograničeni fiskalni prostor.
– Visoki ekonomski rast zabilježen prošle godine doveo je do snažnog povećanja prihoda, što je podržalo fiskalnu konsolidaciju. Međutim, fiskalna konsolidacija mogla je da postigne i bolje rezultate da je javna potrošnja bila ograničenija. Očekuje se da se usled fiskalne konsolidacije deficit smanji na 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, što je značajan napredak – ocijenio je Šifbauer.
Istakao je da su se, sa druge strane, javni rashodi malo smanjili, dok su troškovi za zarade i dalje prilično visoki.
– U budućnosti je potrebno kontrolisati javnu potrošnju, kako bi se ostvario dalji napredak fiskalne konsolidacije. Kada je u pitanju emisija euroobveznica od 500 miliona eura, koje je Crna Gora emitovala prošlog mjeseca, on je ocijenio da je to bila dobra odluka, jer je Vlada iskoristila povoljne uslove na finansijskim tržištima. S tim se očekuje da će javni dug ove godine porasti na 78 odsto, dok bi naredne trebalo da se smanji na 71 odsto, nakon čega takođe slijedi njegov pad – objasnio je Šifbauer.
Osvrnuo se i na zaposlenost.
– Do juna procenat zaposlenih u Crnoj Gori povećan je na 48,3, ali da je i pored toga potreban inkluzivan rast, kako bi što više građana našlo posao – kazao je Šifbauer.
Ekonomski analitičar
Milan Lakićević saopštio je da se u Crnoj Gori polako privodi kraju ciklus krupnih javnih investicija, predvođenih autoputem, što uslovljava slabiji doprinos investicija ekonomskom rastu.
– I dalje su prisutni veliki rizici, ne samo od trgovinskih ratova koje vode Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina, već i mogućih neizvjesnosti u pogledu trgovinskih odnosa SAD i Evropske unije (EU). Crna Gora je zbog visokog deficita tekućeg računa i javnog duga izložena tim eksternim rizicima i jedino rješenje je da se nastavi sa fiskalnom konsolidacijom – rekao je Lakićević.
Vl.O.
Vlast ne zanima izvještajJučerašnje predstavljanje redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za Zapadni Balkan pod nazivom „Rast neizvjesnosti“ nije izazvalo interesovanje predstavnika crnogorskih institucija, odnosno izvršne vlasti, koji nisu došli na predstavljanje izvještaja. Događaj je ispratilo samo nekoliko predstavnika medija, pa je sala bila gotovo prazna.
)){kind=small}
