Ustavni sud bi trebalo uskoro da se izjasni o inicijativi za ocjenu ustavnosti spornih članova Zakona o eksproprijaciji, nakon što je Zakonodavni odbor dao mišljenje na inicijativu, koju je prije nekoliko mjeseci podnijelo pet poslanika Demokratske Crne Gore. Odnosno, izjašnjenjem Skupštine stvorili su se uslovi da se Ustavni sud izjasni o inicijativi.

Izmjenama i dopunama ovog zakona predviđeno je da država može po kratkom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju vladina komisija odredi da je pravična. Ove izmjene i dopune su prije manje od godinu usvojene na predlog poslanika DPS-a. Oni su se izjasnili na inicijativu Demokrata i predložili Ustavnom sudu da odbije predlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti četiri člana zakona.

Demokrate su u predlogu Ustavnom sudu naveli da je eksproprijacija lišenje ili ograničavanje Ustavom zajemčenog prava svojine na nepokretnostima kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu. Prvi uslov, kako su naveli, jeste postojanje javnog interesa.

– Postojanje javnog interesa kao uslova za lišenje ili ograničavanje prava svojine može se utvrditi samo zakonom, odnosno Ustav ne dopušta da postojanje javnog interesa može biti utvrđeno i na osnovu zakona (podzakonskim aktom, aktom Vlade ili drugih organa) – piše u predlogu Demokrata.

Oni su naveli da članom 14 zakona, suprotno Ustavu i potvrđenim međunarodnim dokumentima, vladina odluka dobija snagu zakona, a njen elaborat značaj detaljnog urbanističkog plana, a da pritom postojanje elaborata kao planskog dokumenta, uslova i kriterijuma za njegovo donošenje nije predviđeno nijednim propisom.

– Iz ustavne definicije prava svojine nesumljivo proizilazi da je lišenje prava svojine ili ograničenje tog prava neodvojivo povezano sa utvrđivanjem i isplatom pravične naknade – navele su Demokrate.

Istakli su da osnovi utvrđivanja pravične naknade moraju biti uređeni zakonom, a ne podzakonskim aktom. Sada pravičnu naknadu utvrđuje nadležni organ uprave na predlog petočlane komisije.

– Vlasnik nepokretnosti ni na koji način ne može uticati na određenje pravične naknade, jer mu se omogućava učešće u postupku kada je taj postupak već faktički završen. Osporenim rješenjem se napušta dosadašnji način utvrđivanja pravične naknade pred redovnim sudom, a na štetu prava vlasnika nepokretnosti – ističu Demokrate.

Ukazali su da zakonom nije propisano u kojim slučajevima se smatra da je potreba hitnosti određenog objekta, a u postupku donošenja odluke od strane nadležnog organa uprave, vlasniku nepokretnosti nije pružena mogućnost učešća u postupku, što bi donesenu odluku, u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku, činilo elementarno nezakonitom.

– Na taj način se vrši deposjedovanje nepokretnosti bivšeg vlasnika, a da mu pritom nije pružena mogućnost da pred nadležnim organom štiti svoja prava na mirno uživanje imovine – naveli su poslanici i tražili da četiri člana zakona prestanu da važe.

D.M.

---

Skupština tvrdi da nije povrijeđen Ustav
Zakonodavni odbor je u odgovoru na mišljenje naveo da, ako javni interes nije utvrđen posebnim zakonom, da ga može utvrditi i Vlada na osnovu posebnog elaborata u skladu sa zakonom.

– Odredbama člana 14 Zakona o eksproprijaciji nijesu povrijeđene odredbe člana 24 i 58 Ustava – naveli su iz Skupštine.

Istakli su da naknada može biti preispitivana pred Ministarstvom finansija i Upravnim sudom, kao i da se zahtjev za stupanje u posjed može podnijeti prije pravosnažnosti, ali ne i prije izvršnosti rješenja o eksproprijaciji, i to samo ako je neophodno zbog hitnosti izgradnje određenog objekta, izvođenja radova ili sprečavanja nastanka znatne štete.

Tražili su da Ustavni sud odbije inicijativu.