Iz državnog budžeta samo za mjere aktivne politike zapošljavanja biće izdvojeno ukupno 9,6 miliona eura u naredne tri godine. To se može vidjeti u Nacrtu programa ekonomskih reformi od 2020. do 2022. godine.

– Mjere aktivne politike zapošljavanja sprovodiće se kroz programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih, podsticaje za zapošljavanje, direktno otvaranje novih radnih mjesta i podsticaja za preduzetništvo, a ciljne grupe utvrdiće se Akcionim planom zapošljavanja. U cilju povećanja učešća na tržištu rada, fokus sprovođenja usluga i mjera aktivne politike zapošljavanja će biti mladi, žene i niskokvalifikovana nezaposlena lica. Povećanje uključenosti nezaposlenih lica u navedene usluge i mjere i njihova aktivacija ujedno je i doprinos smanjenju neformalnog rada – piše u dokumentu Vlade.

Dalje se navodi da će te mjere imati očekivani uticaj na socijalne ciljeve kao što su zaposlenost, smanjenje siromaštva, jednakost...

– Ravnopravnim uključivanjem nezaposlenih muškaraca i žena u tržište rada kroz programe i mjere aktivne politike zapošljavanja stvaraju se uslovi za njihovu veću zaposlivost ili zaposlenost, a time i za smanjenje siromaštva. Kada su u pitanju programi i mjere za mlade, one treba da doprinesu sticanju znanja i vještina potrebnih tržištu rada, sticanju radnog iskustva, i veoma su važne za njihovu bržu tranziciju od škole do posla i izbjegavanje ulaska u zonu nejednakosti i siromaštva – piše u dokumentu.

Nacrt programa ekonomskih reformi od 2020. do 2022. godine pokazuje da se u narednim godinama ne može očekivati poboljšanje životnih uslova u Crnoj Gori. Plate građana praktično će pojesti rast inflacije i cijena proizvoda i usluga u zemlji.

– Zarade će nakon nešto većeg rasta od 1,6 odsto u 2020. usljed najavljenog povećanja zarada zaposlenima u sektorima zdravstva i prosvjete, u poslednje dvije godine srednjeg roka rasti po prosječnoj nominalnoj stopi od 0,5 odsto. Realne zarade će, shodno projektovanoj dinamici kretanja inflacije, u periodu 2020–2022. zabilježiti pad od 0,3 odsto, dok će, prema procjeni, u 2019. zabilježiti rast od 0,5 odsto – piše u Nacrtu programa ekonomskih reformi 2020–2022.

Navodi se da se u ovom periodu očekuje stabilan rast potrošačkih cijena sa prosječnom stopom rasta od 1,3 odsto.

–Projekcija je zasnovana na projekcijama stabilnih cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, projekcijama Evropske centralne banke za inflaciju u Eurozoni za 2019. i 2020, kao i targete za period nakon toga – navodi se u dokumentu. Između ostalog, u vladinom nacrtu pominje se i deficit tekućeg računa platnog bilansa.

– On će se usljed planirane dinamike kretanja uvoza i izvoza roba i usluga spustiti sa procijenjenih 17,1 odsto BDP-a u 2019. na 10,4 odsto BDP-a u 2022. Uz visoko povjerenje stranih investitora i dalji rast priliva investicija u srednjem roku, očekujemo da će neto strane direktne investicije činiti u prosjeku 9,6 odsto BDP-a u periodu 2020–2022. Krediti preduzećima i domaćinstvima će nastaviti da stimulišu rast privredne aktivnosti i zabilježiće prosječan rast od 3,4 odsto. Zaposlenost će u periodu 2020–2022 rasti po nešto umjerenijoj prosječnoj stopi od jedan odsto shodno rastu ekonomske aktivnosti i ograničenjima i potencijalima domaće radne snage – piše u dokumentu.

Projektovani realni rast u sektoru poljoprivrede u periodu od 2020. do 2022. iznosiće prosječno tri odsto.

– Ovakav rast projektovan je na osnovu povećanih ulaganja u poljoprivredu, uz značajnu kreditnu podršku ovom sektoru u periodu 2012–2022. Rast sektora poljoprivrede uticaće na smanjenje uvoza hrane kroz supstituciju i/ili na rast izvoza. Sektor vađenja ruda i kamena će rasti prosječno 4,5 odsto godišnje u srednjem roku, kao rezultat povećane tražnje za materijalima neophodnim za projekat autoputa (kamen, separati šljunka i materijala za podloge), kao i rastu u rudarstvu (izvoz boksita). Prerađivačka industrija će imati rast u narednom periodu od 4,2 odsto, uz pretpostavku da će mjere predložene u Strategiji industrijske politike Crne Gore do 2020. godine dati rezultate u smislu uklanjanja uskih grla i revitalizacije ovog sektora – navodi se u nacrtu.

Vl.O.

---

Spoljni rizici izraženiji
U Nacrtu programa ekonomskih reformi 2020–2022. navodi se da promjena dinamike realizacije investicija i potencijalno neplanirano povećanje troškova dionice autoputa predstavljaju rizik za ostvarenje osnovnog scenarija, uz neizbježne negativne multiplikativne efekte na ekonomska kretanja.

– Multiplikativni efekti ostvarenja ovog rizika uticali bi na smanjenje agregatne tražnje, nižu potrošnju domaćinstava, ali i smanjenje uvoza. Geopolitički rizici u bližem ili daljem okruženju povećavaju sigurnosne izazove s uticajem na cjelokupnu svjetsku ekonomiju, u vidu smanjenja investicija, turističkog prometa ili smanjenja ukupne ekonomske aktivnosti, kroz prelivanje potencijalnih nižih stopa rasta na sve ekonomije. Ove godine su ti rizici izraženiji, a odnose se na nestabilne odnose između Amerike i Kine zbog uvođenja trgovinskih barijera, uvođenje sankcija Iranu, Bregzit, kao i ostali rizici – piše u vladinom dokumentu.



”Rast je projektovan na osnovu povećanih ulaganja u poljoprivredu, uz značajnu kreditnu podršku ovom sektoru u periodu 2012–2022