Korona virus za privredu Crne Gore predstavlja katastrofalnu prijetnju, ocijenio je član predsjedništva GP URA Dejan Mijović i dodao da će turizam najviše da trpi zbog toga. Strani mediji izvještavaju da će svjetska ekonomija manje rasti nego što je to bilo predviđeno ranijim prognozama, dok u našem Ministarstvu finansija smatraju da je rano davati prognoze kako se eventualno širenje epidemije na globalnoj sceni može odraziti na ekonomske tokove u Crnoj Gori.
– Uticaj na našu privredu će biti katastrofalan, a ono što će strahovito da trpi to će biti turizam. To je grana privrede koja će najviše da trpi zbog korona virusa. Takođe, avio-saobraćaj, koji je povezan sa turizmom, može biti pogođen zbog virusa. Tako da je korona virus za Crnu Goru katastrofalna prijetnja, ne zbog industrije, jer je nemamo, već zbog zbog turizma od koga živimo. Ako se u Crnoj Gori pojavi korona virus, ko će doći da ljetuje na Primorje? Korona virus se tiče cijelog svijeta, jer će u slučaju pandemije svi biti obuhvaćeni. Crna Gora će biti nemoćna ako se virus raširi, a ovo lako može dovesti do svjetske ekonomske krize, jer su se pojavile analize da i bez korona virusa može doći do ekonomske recesije u svijetu – izjavio je Mijović za „Dan“.

Turizam čini četvrtinu BDP-a Crne Gore. Konsultantska kuća Fideliti konsalting napravila je zanimljivo poređenje kako ministar finansija Francuske iskazuje ogromnu zabrinutost zbog uticaja korona virusa na tu zemlju, posebno u oblasti turizma koji čini osam odsto BDP-a te zemlje.

– Broj turista u Francuskoj je manji 30 do 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Iako turizam čini osam odsto francuskog BDP-a, ministar finansija je veoma zabrinut za performanse francuske ekonomije u ovoj godini.

U Crnoj Gori turizam čini 25 odsto BDP-a, što je za tri puta više nego u Francuskoj. Imamo katastrofalnu zimsku turističku sezonu, koja se, zbog nedostatka snijega, karakteriše kao elementarna nepogoda. Uprkos svemu što se događa u svijetu zbog korona virusa, nemamo niti jedan podatak a kamoli informaciju o broju turista i uticaju korona virusa na turističku privredu Crne Gore – kazali su iz Fidelitija.

„Dan“ je juče tražio od Ministarstva turizma podatke o broju turista i pitao za uticaj korona virusa na tu privrednu granu, ali nam na upite nije odgovoreno.

U Fidelitiju smatraju da svaka država čija je vitalna grana industrije ugrožena mora imati spreman odgovor na ovakve krize koje prijete da desetkuju turističku privredu u dužem roku.

– Za sada nemamo niti jednu reakciju o mogućim uticajima korona virusa na našu turističku privredu, koja čini četvrtinu crnogorskog BDP-a. Dodatno, kroz efekat „prelivanja“ pada broja turista na ostale privredne grane, ogoliće se dobro poznata osjetljivost crnogorske ekonomije na eksterne šokove: padaće svi proizvodi i prateće usluge koji su direktno i indirektno povezani sa turizmom, država će prihodovati manje poreza, kompanije će optimizovati kroz smanjenje plata i broja radnih mjesta, kupovna moć stanovništva će dodatno opadati, što će za rezultat efektuirati usporavanjem naše ekonomije – naveli su iz te konsultantske kuće.

Iz MMF-a su prije dva dana kazali da korona virus ugrožava oporavak svjetske privrede, dok je ranije pisano kako će zbog njegovog uticaja brojne svjetske države pasti u recesiju.

D.M.

---

Ministarstvu rano da daje prognoze
Iz Ministarstva finansija, kao što smo kazali, nisu dali prognoze o uticaju korona virusa na privredu Crne Gore, jer smatraju da je za to rano. Naveli su da su geopolitički rizici u bližem ili daljem okruženju, u koje svakako spada korona virus, prepoznati kao potencijalno ograničenje snažnijem ekonomskom rastu, što je inkorporirano u Programu ekonomskih reformi od 2020. do 2022. godine.
– U programu je navedeno da bi se pojačano manifestovanje ovakvih rizika negativno odrazilo na cjelokupnu svjetsku ekonomiju, u vidu smanjenja investicija, turističkog prometa, kroz prelivanje potencijalnih nižih stopa rasta na sve ekonomije. U programu je predstavljen i ekonomski rast u alternativnom scenariju koji bi uzeo u obzir potencijalno usporavanje rasta evropske ekonomije, niži rast u turističkom sektoru, kao i povećanu opreznost investitora. Prema ovom scenariju, prosječan ekonomski rast u Crnoj Gori bi u tom slučaju za naredni trogodišnji period iznosio 1,4 odsto – naveli su iz resora Darka Radunovića.