Ekspert za slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović kazao je da je objavljivanje informacija o poreskom dugu Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) zloupotreba službenog položaja od strane prvih ljudi Poreske uprave.
– Ni zakon nije prepreka da se udovolji šefu partije. Od početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama iz 2012. Poreska uprava je sve zahtjeve za dostavljanje podataka o poreskom dugu svih subjekata, nevezano da li se radi o preduzetnicima, privrednim društvima, pravnim licima ili preduzećima čiji je vlasnik država, odbijala izgovarajući se poreskom tajnom. Naime, ovaj organ državne uprave tumačio je član 16 Zakona o poreskoj administraciji koji propisuje poresku tajnu kao prepreku da javnost sazna ko, na koji način i u kojoj mjeri izmiruje dug prema državi ili to uopšte ne radi. Aktuelni direktor Poreske uprave je sa saradnicima ubjeđivao Savjet Agencije čiji sam bio član da je Zakon o poreskoj administraciji leks specijalis te da se oni istog moraju držati – napisao je Lacmanović na svom profilu na Fejsbuku.
Dodao je da Savjet nije prihvatio ovaj argument i u svim slučajevima poništavao je rješenja koja su se pozivala na poresku tajnu.
– Suočeni sa stavom Savjeta Agencije u saglasju sa Poreskom upravom ili ne, poslanici DPS-a su iskoristili 2017. godine priliku da preko noći bez javne rasprave u Zakon o slobodnom pristupu informacijama unesu poresku tajnu, kao razlog za ograničenje pristupu informaciji ili njenom dijelu. Od tada je Savjet Agencije svako rješenje Poreske uprave potvrđivao kojim se zahtjev za pristup informacijama odbija pozivajući se na poresku tajnu iz člana 14 ZSPI. Ovo će reći da u proteklih sedam godina podaci o poreskom dugu bilo kojeg subjekta u Crnoj Gori nijesu predstavljali informaciju od prevlađujućeg javnog interesa. Ne može se bez kao udovoljavanje zahtjevima šefa partije da se krene u obračun sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom drugačije tumačiti neodgovoran i ishitren postupak Miomira M. Mugoše. Ovo prosto znači kršenje iz Zakona o upravnom postupku jer se u toku postupka, pa što je još i gore u samoj najavi istog, iznose stavovi i donosi presuda – zaključio je Lacmanović, bivši član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Istakao je da je i pravnom laiku jasno da poreski dug ne može biti utvrđen bez sprovedenog postupka i donijetog rješenja.
– Zbog toga bi Ministarstvo finansija, pod čijom je kontrolom Poreska uprava, kao i nadležni Odbor za ekonomiju, finansije i budžet morali utvrditi odgovornost gospodina Mugoše i njegovih saradnika. Dokaz da se radi o neozbiljnom, ishitrenom i neodgovornom postupku je i činjenica da Poreska uprava konstatuje da je Mitropolija crnogorsko-primorska najveći poreski dužnik od svih vjerskih zajednica, a da ni kod jedne postupak nije sproveden već se tek najavljuje. Paušalni podaci koji se kreću od 430 hiljada do par miliona eura poreskog duga dokaz su da se požurilo kako šef partije ne bi i ovaj organ državne uprave prozvao kao sudove, tužilaštva i slično da ne rade svoj posao – kazao je Lacmanović.
Dodao je da bi prije nego što se utvrdi poreski dug Mitropolije crnogorsko-primorske dobro bilo da nadležni državni organi imaju u vidu sredstva koja Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori izdvaja za otvaranje i rad narodnih kuhinja, te koliko je gladnih na taj način nahranjeno, koji su do takvog stanja dovedeni zaslugom vladajuće partije u minule tri decenije.
Vl.O.

---