Iako će nakon moratorijuma klijentima biti uvećana mjesečna rata i tromjesečna kamata dodata na ukupan dug, juče se bankama javilo preko 10 hiljada klijenata sa zahtjevom za odlaganje otplate kredita u tromjesečnom periodu. Prema podacima dobijenim od banaka, najviše se javilo Erste banci, preko četiri hiljade, Hipotekarnoj banci preko tri i po hiljade, CKB banci dvije i po hiljade klijenata, Komercijalnoj 283, a Zapad banci 20 klijenata. Banka je dužna da u roku od pet dana obezbijedi sprovođenje odluke CBCG, tj. moratorijuma. Klijenti su juče u najvećem broju slali zahtjeve bez odlaska u filijale.

Poslednjih dana se govorilo o odlaganju naplate kredita i o tome da će banke za vrijeme trajanja moratorijuma klijentima obračunati kamatu i kasnije je dodati na ukupan dug, čime će se ukupan dug uvećati, a shodno tome i mjesečna rata. Građani su to saznali u petak, da bi guverner Radoje Žugić u subotu kazao da se neće pogoršavati uslovi kredita nakon moratorijuma, a onda su u nedjelju iz Centralne banke objavili reprezentativne primjere na kojima se pokazalo da će se povećati mjesečna rata i ukupan dug klijenata.

Tim povodom se juče oglasio potpredsjednik SDP-a Raško Konjević koji je kazao da guverner Žugić kada god se pojavi u izazovnim situacijama obično obmane javnost.

– Tako je samo prije koji dan slavodobitno obećao da u narednih 90 dana neće biti „dodatnog naplaćivanja kamata” i to predstavio kao jednu od ključnih mjera u uslovima nastale krize. Naknadno smo saznali da od toga nema ništa i da će se kamata i te kako obračunati tokom tzv. moratorijuma i naplatiti kroz uvećane anuitete u periodu nakon tri mjeseca.

Kada neko desetine hiljada građana u ovakvoj situaciji obmane, u svakom društvu to bi značilo samo jedno – guverner Žugić treba da ode. Ako ovih dana tražimo od građana odgovornost i poštovanje naredbi, valjda bi odgovornost Žugića morala da bude veća i za primjer. Sada je svima jasno da će ovaj poduhvat Žugića i bankara u stvari koštati građane više nego što bi ih koštalo u redovnim okolnostima. Od gromoglasno najavljene mjere ispada da je skoro bolje da je Žugić nije ni predlagao – izjavio je juče Konjević.

Prema njegovim riječima, posebna je tema odsustvo solidarnosti bankarskog sektora sa svojim klijentima i društvom koje se suočava sa najvećom krizom u novijoj crnogorskoj istoriji.

– Bankarima je izgleda malo što građanima naplaćuju najveće kamate u regionu, što ne postoji transakcija koju „papreno” ne naplate uključujući i one interne gdje nemaju nikakve troškove. Zaboravili su da svoj profit zarađuju od građana i privrede i da bi morali da pomognu onima koji zbog ove krizne situacije ne mogu da rade, zarađuju svoju platu, pa time teško i da vraćaju kreditne obaveze. Bankarski sektor je zaradio desetine miliona profita u prošloj godini pa bi, kao najprofitabilniji sektor, trebalo da ima više osjećaja za trenutak, snoseći i sam makar dio tereta krize, kada to već rade mnogi koji imaju mnogo manje. I umjesto da pokažu barem zrno solidarnosti na koju danas svi pozivamo, odreknu se dijela svog budućeg profita, njima guverner Žugić dozvoljava da i u ovoj situaciji „namaknu” koju kamatu više. Zato, baš radi „odgovornosti i solidarnosti” – guverner Žugić treba da podnese ostavku, a gospoda bankari da shvate da nije momenat za ekstraprofit već za solidarnost sa narodom – zaključio je Konjević.

Na njegove navode reagovali su iz Centralne banke i istakili da Žugić nije obmanuo građane, kao ni njegov tim.

– Citiramo: „U produženom roku otplate kredita će se regularno naplaćivati rate (kamate plus glavnica) koje su bile u stanju mirovanja, odnosno u moratorijumu... Obračun obaveza vrši se shodno uslovima o kreditu, koji se ne smiju pogoršavati tokom moratorijuma, a što će CBCG posebno kontrolisati... Tokom trajanja moratorijuma ne naplaćuje se ništa, a obračunava se kamata i glavnica prema uslovima iz ugovora o kreditu”. Ovo je potpuno u duhu onoga što je tim CBCG detaljnije razradio, i što je dostupno kompletnoj javnosti. Tako da ovdje nema niti obmane, niti neistine, za one koji žele dobro, kako građanima tako i ekonomiji. I sama odluka Savjeta CBCG je potpuno jasna, dodatno uputstvo smo pisali zbog javnosti. Nijesmo očekivali da ćemo termin moratorijum morati objašnjavati ekspertima, posebno nekom ko je bio ministar finansija. Očigledno je da se radi o jeftinom populizmu u veoma izazovnim vremenima – kazali su iz CBCG.

Što se tiče solidarnosti bankarskog sektora, naveli su da se banke ovom mjerom odriču četvrtine priliva likvidnih sredstava.

– Srž ove mjere je povećanje raspoloživog dohotka privrede i stanovništva, što je posebno važno za one građane kojima je smanjena zarada ili su ostali bez nje, kao i za pravna lica koja već osjećaju posledice tekuće situacije – zaključili su iz CBCG.

D.M.

---

Više načina za prijavu
„Dan” je juče poslao pitanja svim bankama u vezi sa brojem klijenata koji su tražili odlaganje naplate kredita, osim Zirat banci, čiji mejl na sajtu nismo mogli naći. Precizne odgovore o broju zahtjeva dobili smo od pet banaka, koje su dobile ukupno 10.383 zahtjeva do 16 sati.

Kao što smo naveli, najviše zahtjeva je dobila Erste četiri hiljade, a najmanje Zapad banka 20. Kod Zapad banke je 16 zahtjeva stiglo od pravnih lica, dok je kod ostalih banaka dominantan broj zahtjeva stigao od fizičkih lica, tj. građana.

Sve banke su obezbijedile više kanala komunikacije za slanje zahtjeva za moratorijum. Podgorička banka je navela da je klijentima dostupna prijava putem imejl adrese moratorijum@pgbanka.me, za fizička lica, i moratorijum.pl@pgbanka.me za pravna lica, a u izradi je posebna elektronska forma koja će biti dostupna fizičkim licima.

CKB-u se može poslati zahtjev pozivom na broj 19894, slanjem poruke u okviru CKB GO aplikacije, slanjem pošte i mejla na odlozi.obaveze@ckb.me.

Iz Erste banke su kazali da se zahtjevi mogu slati zvanjem Kol centra, popunjavanjem formulara na sajtu ili slanjem mejla na fizickalicamoratorijum@erstebank.me i pravnalicamoratorijum@erstebank.me.

Zahtjev Adiko banci se šalje mejlom na naplata@addiko.com, zvanjem Kol centra 19990 i izjave poštom. Klijenti Hipotekarne zahtjev mogu slati popunjavanjem prijave na portalu banke, slanjem prijave na mejl prijava@hb.co.me i pozivom na 19905.

Klijenti NLB banke zahtjev mogu slati prijavom na portal moratorijum.nlb.me, a prijava se vrši unošenjem JMBG-a. Penzioneri mogu slati zahtjeve pozivom na 19888, radnim danima od osam do 20 časova i subotom do 18 sati. Pravna lica mogu zahtjev slati popunom formulara na sajtu ili na mejl moratorijumpravnalica@nlb.me.


Radović: Kome nisu smanjena primanja neka ne odlaže kredit
Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović sugerisala je svima koji u aktuelnoj situaciji pojave virusa korona nijesu ostali bez ustaljenih primanja, da svoje obaveze prema bankama regulišu na vrijeme, kako bi period slobodnijeg planiranja potrošnje došao nakon otplate kredita.

– Mjeru moratorijuma treba da iskoriste oni koji su u novonastalim okolnostima ostali bez očekivanih primanja – rekla je Radović za agenciju Mina biznis.

Istakla je da opcija da 90 dana obustave otplate kredita za jedan broj crnogorskih korisnika može zvučati primamljivo, ali im stvoriti i dodatne probleme u kreiranju kućnog budžeta, jer se ekonomski efekti postojeće situacije tek naziru. Ona je upozorila da će šteta koja će biti pričinjena i globalnoj i domaćoj privredi biti vidljivija tek nakon nekoliko mjeseci.

– Mogućnost koju su uvele banke nesumnjivo odgovara svima onima čiji su lični prihodi u ovoj situaciji u potpunosti obustavljeni, poput prevoznika, ugostitelja, zanatlija, umjetnika, studenata i svih onih koji obavljaju honorarne poslove, bez fiksne mjesečne nadoknade – smatra Radović.

Sa druge strane, kako je poručila, postoji veliki broj korisnika kredita čija mjesečna primanja ostaju nepromijenjena do daljnjeg i koji odlaganjem otplate ne ostvaruju nikakvu povoljnost, već ulaze u dodatni rizik da se sa istim troškovima suoče onda kada njihova primanja budu imala izglede da budu snižena.

Radović smatra da će ukupni negativni efekti po male, nediversifikovane privrede poput crnogorske, koje se u znatno većoj mjeri u odnosu na druge zemlje oslanjaju na prihode od turizma, biti vidljivi tek na jesen, s obzirom na to da još niko ne može predvidjeti da li će ovo stanje potrajati tri mjeseca ili duže.

– Međutim, nije neizvjesno da će se šteta po crnogorsku privredu u ovoj godini mjeriti stotinama miliona eura – zaključila je Radović.



Umjesto da pokažu solidarnost i odreknu se dijela svoga budućeg profita, njima guverner dozvoljava da i u ovoj situaciji „namaknu” koju kamatu više, kazao je Konjević