Ministar finansija Darko Radunović kazao je da su u kontaktu sa svim inostranim finansijskim institucijama sa kojima Crna Gora sarađuje, ne po pitanju otpisa dugova, već upoznavanja sa njihovim kriznim programima u vremenu pandemije virusa korona.

– U kontaktu smo sa svim ino finansijskim organizacijama sa kojima sarađujemo ali ne po temi otpisa potraživanja već upoznavanja sa njihovim kriznim programima za vanredne situacije, a što jeste situacija pandemije koja se dešava svuda u svijetu, pa nažalost i kod nas. Mislim da je trenutno prerano razmišljati o otpisima dugova, ali biti uključen u program podrške koji oni spremaju za ovu situaciju svakako smatram umjesnim – rekao je Radunović.

Čelnici Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prije nekoliko dana saopštili su da bi dugovi siromašnijih zemalja, teško pogođenih pandemijom virusa korona, trebalo da budu otpisani kako bi im se oslobodili resursi za borbu protiv bolesti. Na pitanje da li Crna Gora spada u te zemlje, Radunović je kazao da Crna Gora nije u toj grupi zemalja.

– Ne, Crna Gora nije u grupi tih zemalja i mi nemamo program sa MMF-om. Takođe, Crna Gora sve svoje obaveze redovno servisira prema svim povjeriocima. Dakle, ne odnosi se na Crnu Goru – objasnio je Radunović.

Javni dug Crne Gore je, prema projekcijama iz decembra, oko 3,8 milijardi eura. Ministarstvo finansija bi trebalo uskoro da objavi iznos duga na kraju 2019. godine.

MMF i Svjetska banka prije nekoliko dana uveli su krizne programe bespovratne pomoći i kredita za zemlje članice, dajući prioritet tranzicijskim i zemljama u razvoju koje već imaju teškoća s vraćanjem dugova.

Ujedno su pozvali službene bilateralne kreditore da zbog epidemije u što kraćem roku otpišu dugove najsiromašnijih zemalja svijeta, prenijele su agencije.

Predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas upozorio je članove Upravnog odbora MMF-a da će najteži udarac pretrpjeti najsiromašnije zemlje, posebno one koje su imale velike dugove i prije krize.

– Trebaće otpisati dugove mnogim zemljama jer će samo tako moći koncentrisati bilo kakve nove resurse na borbu protiv pandemije i njenih posledica u ekonomiji i društvu – kazao je Malpas.

Najsiromašnije zemlje moraju ove godine vratiti ukupno 14 milijardi dolara duga u sklopu službenih bilateralnih ugovora, uključujući kamate i amortizaciju, od čega nešto manje od četiri milijarde SAD i drugim članicama Pariskog kluba, navodi Malpas. Kina je takođe veliki kreditor, ali nije članica Pariskog kluba.

Budući da veliki dio iznosa čine dugovi prema službenim bilateralnim kreditorima, ključno je osigurati njihovo „široko i ravnopravno sudjelovanje” u rješavanju krize, naglasio je čelnik Svjetske banke. SB je već pokrenula programe hitne pomoći u 60 zemalja, a razmatra se i prvih 25 projekata, procijenjene ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde dolara, koji bi se mogli finansirati iz programa hitne finansijske pomoći. Vl.O.

---

Pariski klub kreditora i Crna Gora
„Dan” je u novembru objavio da se vlast u Crnoj Gori zadužuje i kod neformalnih međunarodnih organizacija zbog problema sa otplatom spoljnih kredita. Tako Pariskom klubu kreditora država Crna Gora duguje oko 83,4 miliona eura, kako bi se odložilo plaćanje visokih kamata na kredite odobrene u inostranstvu. To se može vidjeti u Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2018. godinu. Pariski klub kreditora omogućava prezaduženim zemljama sa poteškoćama u otplati spoljnih kredita dužničke aranžmane, preko kojih se nekad smanjuje glavnica, a gotovo uvijek se vrši restrukturiranje dugova, odnosno odlaganje otplate kamate.