Javni dug Crne Gore za 14 godina uvećan je četiri puta, spoljnotrgovinski deficit za 850 miliona, penzije su porasle duplo, plate za 233 eura, dok su troškovi života takođe drastično porasli u tom periodu. Bruto domaći proizvod (BDP) je od 2006. godine uvećan preko dva i po puta za ukupno tri milijarde.
Na kraju 2006. godine javni dug Crne Gore iznosio je 701 milion eura, dok je na kraju 2019. godine iznosio 3,83 milijarde eura, što je uvećanje od 3,12 milijardi eura. BDP je prije 14 godina bio 1,83 milijarde eura, dok je sada 4,8 milijardi. Udio javnog duga u BDP-u je sa 38,3 odsto porastao na skoro 80 procenata.
Prije 14 godina prosječna penzija je iznosila 142 eura, dok je prosječna penzija za prošli mjesec iznosila 288,7 eura. Prosječne plate u 2006. godini bile su 282 eura, a već do 2009. godine 463 eura. Sada je prosjek oko 510 eura.
Penzije su od 2013. godine porasle samo deset eura, dok je u istom periodu inflacija iznosila preko 14 odsto, PDV je uvećan za četiri odsto, a kupovna moć najstarije populacije opala za oko deset procenata, što je preko jedne penzije na godišnjem nivou.
U proteklih skoro deceniju i po država je ostala bez vlasništva u Kombinatu aluminijuma, Željezari, Rudniku boksita, Kontejnerskim terminalima, dok autoput, koji će koštati preko milijardu, još nije završen.
Kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, prema podacima iz 2010. godine (nema ranijih podataka), iznosila je 1,984 milijarde, dok je deficit u razmjeni iznosio 1,324 milijarde. Izvoz je bio 330 miliona, a uvoz 1,654 milijarde. U 2019. godini razmjena je iznosila tri milijarde, deficit je uvećan na 2,185 milijardi eura, izvoz na 415 miliona, a uvoz na čak 2,6 milijardi.
Potpredsjednik Demokrata
Vladimir Martinović je kazao da Crna Gora dočekuje Dan nezavisnosti u nikad goroj ekonomskoj situaciji u poslednjih 14 godina.
– U prilog toj činjenici govore i ekonomski pokazatelji koji najbolje svjedoče o putu četrnaestogodišnje devastacije naše zemlje od strane DPS vlasti. Podatak da je Crna Gora platila više kamata na kredite nego što je iznosio državni budžet 2008. godine, sam po sebi govori o sposobnostima DPS vlasti. Podsjećanja radi, kamate smo od 2006. godine do danas platili preko 816 miliona eura, odnosno, što približno odgovara ukupunom budžetu Crne Gore za 2008. godinu. Politika DPS vlasti zasniva se na konstantnom zaduživanju, pa ćemo se, i pored činjenice da nam je javni dug na kraju 2019. godine iznosio 3,83 milijarde eura ili oko 80 odsto BDP-a, u ovoj godini zadužiti još najmanje 590 miliona eura. Naime, Vlada je, prije krize izazvane virusom korona, planirala da nas dodatno zaduži za navedeni iznos nedostajućih budžetskih sredstava, što znači da bi nam u redovnim okolnostima javni dug skočio na 4,42 milijarde eura. Ekstremna zaduženost, u uslovima nepostojanja emisione funkcije Centralne banke, dovodi do toga da su državi vezane ruke u podsticanju ukupne potražnje bez koje nema stimulansa za proizvodnju – ocijenio je Martinović za „Dan”.
Polazeći od, kako je kazao, novonastale situacije i gubitaka koje je pretrpjela naša ekonomija, te njene ranjivosti zbog visoke stope kriminala i korupcije, jasno je da će novo zaduženje biti neuporedivo veće od planiranog.
– To znači da ćemo u skorijoj budućnosti snositi posledice ne samo korona virusa, već pogubne ekonomske politike koju je zastupao DPS u prethodnih 14 godina. Ta politika dominantno se zasnivala na principu ‘rasprodaj – pozajmi – potroši“, što je dovelo do toga da se najvećim dijelom zadužujemo, ne da bismo stvarali novu vrijednost kao što to rade druge države, već da bismo finansirali tekuću potrošnju i uz sve to dozvolili smo da nam tržište bude jače od države po želji domaćih tajkuna bliskih vlasti. U 2007. godini bruto strane direktne investicije iznosile su 1.007.684.000 eura a 2009. godine 1.068.400.000, a poslednjih godina su drastično opale što je znak da je rasprodato državno blago i da je zemlja izgubila ugled atraktivne investicione destinacije jer investitori ne žele ulagati u zemlju u kojoj nema vladavine prava i u kojoj cvjetaju organizovani kriminal i korupcija. Nažalost, posledice pogubne politke DPS-a, naročito u ekonomskom dijelu, neće snositi odgovorni za sunovrat crnogorske ekonomije, već obični građani i buduće generacije – zaključio je Martinović.
Vladu su od 2006. godine najviše vodili
Milo Đukanović i
Duško Marković.
D.M.
MBA: Politika kriva što nije bolje stanjeU Montenegro biznis alijansi (MBA) zadovoljni su postignutim rezultatima u prethodnih 14 godina, ali smatraju da je politika i njen konstantno negativan uticaj na stanje u crnogorskoj ekonomiji razlog zašto nije moglo i bolje.
– Generalno, možemo biti zadovoljni rezultatima koje smo postigli, bez obzira što se uvijek može i bolje i više. Naravno da je politički uticaj na ukupan razvoj jedne države neminovan, zato i jeste politička nesaglasnost po ovom pitanju razlog usporavanja naših privrednih aktivnosti – rekli su iz MBA.”Crna Gora je platila više kamata na kredite nego što je iznosio državni budžet 2008. godine, kazao je Martinović
)){kind=small}
