Treći paket socio-ekonomskih mjera Vlade težak je 1,22 milijarde eura, a sastoji se od kratkoročnih i dugoročnih mjera do 2024. godine. Kratkoročne mjere će iznositi 127,35 miliona, a dugoročne 1,093 milijarde. U ovoj godini se od kratkoročnih mjera očekuje 82,7 miliona, a od dugoročnih 198,5 miliona.
Treći paket će uključivati subvencije za plate od 50 do 100 odsto minimalne bruto zarade za dio privrede, reprograme postojećih kredita uz grejs period i subvencionisanu kamatu do tri odsto, nižu stopu PDV-a od sedam odsto na usluge hrane i pića u ugostiteljskim objektima, retroaktivno povećanje minimalnih penzija za 12 hiljada korisnika, jednokratnu pomoć od 200 eura za korisnike porodičnih i boračkih naknada. Dugoročne mjere odnose se na turizam, IT sektor, energetiku, poljoprivredu, ribarstvo, saobraćaj.
Takođe, Vlada je utvrdila mjere štednje i racionalizacije zarada u državnim preduzećima, smanjenje tekuće neinvesticone potrošnje od 10 odsto u svim resorima i smanjenje voznog parka u javnoj administraciji. Subvencije na plate se neće dati gotovo cijeloj privredi, kao u slučaju drugog paketa, već za zabranjene djelatnosti od 100 posto minimalne bruto zarade (MBZ), turizam 70 odsto od tog iznosa, a 50 odsto MBZ će dobiti u sektoru drumskog saobraćaja, osobe koje su u karantinu i roditelji koji odsustvuju zbog čuvanja djece. Subvencije za novo zapošljavanje biće 70 odsto minilane bruto zarade do kraja godine. Subvencije će dobiti 25.000 zaposlenih iz 3.500 preduzeća. Za to će biti opredijeljeno oko 18 miliona eura. Subvencije će biti za jul, avgust i septembar.
Premijer Duško Marković je, predstavljajući dugo očekivani treći paket, kazao da su prva dva vrijedjela ukupno 320 miliona, te da su očekivali da će ovaj paket predstaviti u povoljnijem ambijentu. Naglasio je da će do ovolike sume novca doći na fiskalno održiv način, te da u ovogodišnjem budžetu neće biti potrebe za dodatnim zaduživanjem za finansiranje trećeg paketa mjera.
– Mjere, odnosno nova ekonomska strategija, protezaće se u periodu od četiri godine, čime ćemo obezbijediti izvjesnost i predvidivost za našu privredu, kompanije i preduzetnike, a sledstveno tome – i sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja, i sve naše građane – rekao je Marković i dodao da treći paket obuhvata kratkoročne i dugoročne mjere.
– Namjena kratkoročnih mjera je da obezbijede podršku sektoru turizma u iznosu od 83.350.000 eura, podsticaj poljoprivredi i ribarstvu za realizaciju investicija u ukupnom iznosu od 89,4 miliona eura, unapređenje konkurentnosti privrede i to kroz 17 programskih linija i davanjem 10 miliona eura bespovratnih sredstava samo u 2020. godini, podršku privredi kroz subvencionisanje zarada uključujući turizam u ukupnom iznosu od 16,2 miliona eura, podršku najugroženijim kategorijama stanovništva u iznosu od 1,8 miliona eura. Dakle, u okviru interventnog pristupa ponovo ćemo subvencionisati zarade i sačuvati naše zaposlene, reprogramirati kredite i smanjiti stopu PDV-a sa 21 na sedam odsto na pripremanje i usluživanje hrane i bezalkoholnih pića u svim ugostiteljskim djelatnostima i to na period od godinu dana – istakao je Marković na konferenciji održanoj nakon što je Vlada usvojila treći paket.
Predsjednik Vlade je rekao da je, uvažavajući potrebe najranjivijih kategorija građana, predviđena i novčana pomoć sa po 200 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodica, i korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca.
– Pored toga, Vlada će predložiti amandman na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim će se obezbijediti korisnicima najniže penzije da im se planirano povećanje od 13 odsto retroaktivno isplati od 1. januara 2020. godine – saopštio je premijer.
Dugoročne mjere, kako je kazao, namijenjene su razvoju informacionih tehnologija sa ambicijom prerastanja ovog sektora u IT industriju, turizmu kao strateškoj privrednoj grani, poljoprivredi i ribarstvu, energetici i saobraćaju.
– Projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja ima razvojni karakter, na drugoj strani, treba da bude praćena štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost. Zbog toga će treći paket obuhvatiti i smanjenje tekuće neinvesticione potrošnje u obuhvatu od dodatnih 10 odsto kod svih budžetskih korisnika i državnih fondova. Ovdje će pod posebnom pažnjom biti racionalizacija budžetske pozicije – ostala lična primanja, zatim smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, ograničavanje broja korisnika koji imaju pravo ka korišćenje službenih vozila, kao i prodaju dijela voznog parka, racionalizaciju zarada u preduzećima sa državnim vlasništvom – rekao je on.
Istakao je da je Vlada stabilnost i sigurnost u najvažnijoj grani postavila na rok od četiri godine sa ulaganjem 1,22 milijarde eura u sopstveni razvoj i održivost, stvarajući na taj način obavezu i za novu Vladu.
Potpredsjednik Vlade Milutin Simović jsaopštio je da će kratkoročne i dugoročne mjere u ovoj godini iznositi 281,2 miliona,u narednoj 210 miliona, u 2022. godini 132,5 miliona, u 2023. godini 70,5 miliona, a 2024. godini 527 miliona eura.
Simović je predstavio koncept brzih prodora u sektorima poljoprivrede i ribarstva vrijedan 89,4 miliona.
– U okviru kratkoročnih mjera podrške poljoprivredi kreirana je podrška za reprogramiranje postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka, uvođenjem grejs perioda do 12 mjeseci, uz subvenciju kamata u punom iznosu u tom periodu.
Zadržavajući orijentaciju podrške prema malim porodičnim gazdinstvima, rastu njihove konkurentnosti i očuvanju njihove održivosti konceptom je predviđeno generisanje velikih pokretača u ključnim sektorima koji će doprinijeti brzoj, mjerljivoj i sigurnoj supstituciji uvoza. Ti veliki sektorski generatori će istovremeno biti pokretači široke kooperantske mreže malih gazdinstava koji će dobiti sigurnost nabavke potrebnih repromaterijala, stručnu logistiku i sigurnost plasmana proizvoda – kazao je potpredsjednik Simović.D.M.

IT sektor da postane privredna grana
Ministarka nauke Sanja Damjanović je tokom izlaganja predstavila novi podsticajni zakonodavni okvir za inovacije i tehnološki razvoj, čije predloge je usvojila Vlada.
– Ovim zakonima Crna Gora otvara nove mogućnosti – širok spektar olakšica i podsticaja za razvoj inovativne privrede i startap kompanija, nudi iste uslove za domaće i inostrane kompanije a samim tim postaje i atraktivna destinacija za tehnološko preduzetništvo i testiranje novih tehnologija – kazala je Damjanović.
Tokom konferencije ministarka je posebno ukazala na mjere trećeg paketa koje se odnose na jačanje IT privrede, a koje podrazumijevaju finansijski paket od 30 miliona eura za period 2020–2024. i to u direktnom partnerstvu Vlade i domaćeg privrednog sektora uz učešće stranih direktnih investicija.
– Uspostavljanje Crnogorskog strateškog IT klastera – 300.000 eura, uspostavljanje Centra za podršku elektronskoj trgovini (e-komerc) – 150.000 eura, uvođenje globalnih onlajn sistema plaćanja u Crnoj Gori, uspostavljanje Inovacionog centra sa tehnologijama virtuelne i proširene stvarnosti 25,5 miliona eura, inovacije u javnom sektoru 339.000 eura, kontinuirana podrška inovativnim startapovima – 500.000 eura – precizirala je Damjanović.
Prema njenim riječima, mjere imaju za cilj da IT sektor postane nova jaka privredna grana, sa visokim izvoznim potencijalom.

Reprogrami kredita uz grejs period
Marković je istakao da prognoza Vlade da će prihodi od turizma biti 40 odsto manji od prošlogodišnjih nije bila dobra, te da je jasno da se neće ostvariti.
Državni sekretar Ministarstva turizma Damir Davidović je kazao da će pomoć za turizam iz trećeg paketa biti 215 miliona, od čega se na kratkoročne, do 2022. godine, odnosi 83,35 miliona, od čega u ovoj godini 51 milion.
Mjere u turizmu su subvencije kamata na reprogram postojećih kredita kroz 24 mjeseca grejs perioda i subvenciju kamate do maksimum tri odsto, zatim kredite za likvidnost i obrtna sredstva uz grejs period od dvije godine, rok otplate sedam godina i subvenciju 80 odsto kamate, maksimum do tri odsto. Trećim paketom predviđene su i subvencije za turoparatore, kroz program koji će usvojiti Vlada, registrovane izdavaoce privatnog smještaja, kroz kriterijume koje će utvrditi Vlada i manju naknadu kod Morskog dobra.
Dugoročne mjere se ogledaju u kreditima kod IRF-a za završetak hotela i izgradnju novih hotela. Krediti do pet miliona, zatim podsticaji za sezonske radnike, da im se plaća 60 odsto zarade za šest mjeseci kada ne rade, od čega će polovinu subvencionisati država.

Fideliti: Nema 155 miliona za MA, ni nastavka autoputa
Iz konsultantske kuće Fideliti konsalting naveli su da u vladinom trćem paketu mjera nema 155 miliona eura za Montenegroerlajnz, kao ni nastavka gradnje autoputa. Oni su treći paket mjera nazvali „treći paket želja”.
– Jasno je: Vlada je kapitulirala pred MMF-om i Svjetskom bankom, koji su precizno skrenuli pažnju da u novim željama nema mjesta za neodržive kompanije kao ni za nastavak izgradnje autoputa – naveli su iz Fidelitija.