Nekadašnji direktor Uprave za igre na sreću
Ilija Vukčević kazao je da kockarski lobi u Crnoj Gori nije jači od države. Vukčević, koji je sada izvršni direktor kompanije „Mermer” iz Danilovgrada, smatra da je bitno samo da pojedinci koji su u državnim institucijama imaju želje i kapaciteta da se nose sa svojim obavezama.
– Mišljenja sam da niko u sistemu ne može biti moćniji od države bez obzira na njegovu težinu i stepen uticaja. Stoga smatram da problem dosad nije ležao u činjenici da na ovom tržištu postoje toliko moćni lobiji sa kojima se ne može izaći na kraj, već da su u nadležnim institucijama bili pojedinci koji nisu željeli ili imali dovoljno kapaciteta da se nose sa cijelom situacijom.
•Da li očekujete da će nova vlast pokrenuti pitanje donošenja novog zakona o igrama na sreću, koji je odlazeća vlast držala po strani?
Izvjesno je da će tako biti. Prirodno je da nova vlast pokuša da učini nešto što prethodnoj već dugi niz godina nije uspijevalo i na taj način pokaže da je sposobna da se uhvati u koštac sa veoma kompleksnim situacijama i izazovima. Sam mandatar za sastavljanje nove vlade, g. Krivokapić je eksplicitno u medijima istakao važnost donošenja ovog propisa, pa je razumno očekivati da isti bude na listi prioriteta buduće izvršne vlasti.
•
Zašto je bitno da se donese novi zakon o igrama na sreću?
U kontekstu užasne finansijske situacije u kojoj se nalazi naš budžet povećanje prihoda je jedan od najvažnijih ciljeva u fiskalnoj sferi. Važeći zakon je zastareo i sadrži rješenja koja ne odgovaraju postignutom stepenu razvoja sistema igara na sreću koji na globalnom nivou predstavlja jednu od najkompleksnijih i najsofisticiranijih ekonomskih sfera. Dakle, nova rješenja bi doprinijela efikansijem funkcionisanju ove složene privredne grane što bi rezultiralo novim investicijama i većim prihodima. Takođe, sadašnja legislativa ima ogroman broj rupa, kako kada je u pitanju fiskalni status igara na sreću, tako i sistem naplate prihoda u ovoj oblasti. Neophodno je poboljšati sistem plaćanja fiskalnih obaveza kroz unapređenje postojećeg sistema kontrole i povećanje efikasnosti inspekcijskog nadzora.
Drugi cilj zakona treba da bude unapređenje regulacije određenih negativnih dimenzija koje uvijek prate sistem igara na sreću. Jedna od njih na koju treba staviti poseban akcenat je ugradnja mehanizama koji bi spriječili dostupnost igara na sreću maloljetnicima, kao i borbu protiv zavisnosti o igrama na sreću. Dodatno, neophodno je razviti efikasan sistem kontrole pranja novca i sličnih finansijskih zloupotreba.
•Da li pratite promjene vlasništva nad priređivačima igara na sreću u zemlji i da li smatrate da novi zakon treba da sadrži značajnije kontrolne mehanizme kad su u pitanju investitori iz inostranstva sa ofšor destinacija i njihov sumnjivi novac?
Promjene u vlasničkoj strukturi privrednih društava su nešto što predstavlja potpuno normalnu pojavu. Međutim, zbog visokog nivoa javnog interesa koji postoji u sektoru igara na sreću, država uvijek nameće značajno rigidnija pravila u svrhu jače kontrole ovih operacija. Jedan od glavnih ciljeva novog zakona mora biti i povećanje transparentnosti kada je u pitanju vlasnička struktura privrednih društava koja posluju u ovoj oblasti. U tom pravcu neophodno je uvesti pravila o tzv. krajnjem/stvarnom vlasniku (eng. beneficiary owner), nešto slično informacijama koje zahtijevaju banke prilikom otvaranja računa.
Takođe, u ovom smislu značajno je usvojiti pravila sadržana u pravu Evropske unije kada je riječ o objelodanjivanju i transparentnosti određenih podataka, kao i pravila u vezi sa sprečavanjem pranja novca. Pošto je najvažniji spoljnopolitički cilj Crne Gore ulazak u Evropsku uniju čini se da je novi zakon idealan za unošenje ovih pravila u naš sistem igara na sreću.
Dodatno, smatram da bi veća dostupnost i javnost podataka skinula određeni vid hipoteke i stigme koju ova djelatnost nosi u našoj državi. U razvijenim državama igre na sreću su jedna od najsofisticiranijih i najkompleksnijih privrednih djelatnosti. Dovoljno je pomenuti da je sadašnji predsjednik SAD bio vlasnik kazina u Atlantik Sitiju. Stoga, dobra kontrola i javnost podataka bi učinila da ova oblast izađe iz jedne negativne mantre.
Vl.OTAŠEVIĆ
Neodgovorno ponašanje prema partnerima iz SlovačkeU decembru 2018. godine ministar finansija
Darko Radunović je potpisao sporazum sa slovačkim kolegom
Peterom Kažimirom o kontribuciji koji je predviđala finansijsku podršku Slovačke od milion eura za unapređenje informacionog sistema za nadzor priređivača igara na sreću i jačanja kapaciteta Uprave za igre na sreću. Sporazum je predviđao i obavezu crnogorske strane da najkasnije do 31. oktobra 2019. pripremi novi zakon o igrama na sreću i tehničke specifikacije za monitoring prihoda od priređivanja igara na sreću.
•Kako komentarišete situaciju da Crna Gora dobije milion eura iz Slovačke da pripremi novi zakon o igrama na sreću do oktobra 2019. godine i tu ugovornu obavezu ne ispuni? Kakve, po vama, implikacije može da ima takav odnos državnih vlasti u Crnoj Gori?
Riječ je o neodgovornom ponašanju kako prema slovačkim partnerima, tako i prema samom poslu. Sa jedne strane, institucije pokazuju neozbiljnost na međunarodnom nivou kada ne ispunjavaju preuzete obaveze iako je Slovačka stavila na raspolaganje sredstva u skladu sa međudržavnim ugovorom. Sa druge strane, pisanje novog zakona predstavlja veoma kompleksan poduhvat zbog velike složenostii predmetne materije koja iziskuje multidisciplinarni tim. Veliko je pitanje da li sve ove resurse imamo u okviru Crne Gore pa su raspoloživa sredstva mogla poslužiti za angažovanje ozbiljnih i iskusnih međunarodnih eksperata, što je uvijek predstavljalo veliki problem usled hroničnog nedostatka novca.
Zbog ovakvog odnosa nadležnih institucija postoji bojazan da će biti propuštena izvrsna prilika da se bez troška po crnogorske poreske obveznike realizuje jedan jako značajan projekat – pisanje novog zakona o igrama na sreću, kao i unapređenje postojećeg sistema on lajn nadzora priređivača.
)){kind=small}
