Menadžment Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera zatražio je od zaposlenih u tom preduzeću, koje je u većinskom državnom vlasništvu, da potpišu izjavu o čuvanju tajnosti podataka, kojom se obavezuju da neovlašćenim osobama neće davati podatke i dokumenta koji su im dostupni. Ovaj potez uprave naišao je na brojne kritike, uz ocjene da se radi o novom pokušaju da se zastraše insajderi i „zviždači”, koji mogu da svjedoče o eventualnim zloupotrebama i malverzacijama u preduzeću.

Prema dokumentu, u koji je „Dan” imao uvid, uprava HG traži da zaposleni sa „neovlašćenim osobama” ne dijele podatke i dokumenta, kao i da čine sve da ih sačuvaju. Pozivaju se na „Pravilnik o poslovnoj tajni” tog preduzeća. Takođe, zaposleni koji ovo potpiše obavezuje se da nadoknadi štetu koju izazove, namjerno ili nepažnjom.

Sekretar Sindikata pravosuđa i uprave Predrag Spasojević rekao je da je Ustav najviši pravni akt jedne države, ali iznad Ustava su međunarodni ratifikovani propisi, koje je država potpisala i pristala da ih neposredno primjenjuje.

– U hijerarhiji propisa dalje imamo zakone, podzakonske akte, uredbe, pravilnike, odluke, naredbe, uputstva, pojedinačne pravne akte. Takva izjava kao izjava nema nikakvu posebnu pravnu snagu. Opštim propisima je zaštićena poslovna tajna i odavanje iste je prestup koji je kažnjiv u zavisnosti od nivoa tajne, a u najmanju ruku snosi se materijalna šteta koja je nastala povodom odavanja poslovne tajne. Zakon predviđa zaštitu od konkurencije i ne dozvoljava da zaposleni koristi poslovne tajne u svom poslovanju i nakon napuštanja svog poslodavca. Međutim, kako se čini, ovdje je u pitanju očigledno nešto drugo. Moj jedini zaključak je da ovakvim ponašanjem rukovodioca u preduzećima sa većinskim državnim vlasništvom, odnosno posezanjem za ovakvim vidom pritiska na zaposlene, postoji želja da se sačuvaju sve tajne i u svim prilikama a i kao vid zaštite od eventualnih „zviždača“. Naravno da u slučaju saznanja o postojanju nepravilnosti u radu i izvršenja eventualnih krivičnih djela u poslovanju, radnici iako su potpisali takvu izjavu imaju obavezu prema Krivičnom zakoniku da podnesu prijavu policiji, odnosno tužilaštvu – objasnio je Spasojević.

Ranije je objavljeno da je menadžment Budvanske rivijere (na čelu firme je Katarina Kažanegra iz DPS-a) odlučio da isplati po 90 hiljada eura na ime otpremnine sekretaru preduzeća Jovu Đuraševiću i šefici pravne službe Darinki Nedović, iako kompanija ima ozbiljne finansijske probleme i posluje sa milionskim minusom. Pravni zastupnici Nedović i Đuraševića tvrde da je otpremnina manja, da je isplaćena po zakonu i da je odluka donijeta odavno.

Budvanska rivijera je godinama na meti kritika pojedinih političkih stranaka zbog lošeg poslovanja, uhljebljenja kadra Demokratske partije socijalista (DPS) i netransparentnih javnih nabavki, što su iz uprave kompanije odbacivali kao neistine i politički motivisane napade. Shodno zvaničnim podacima, Budvanska rivijera je prvi kvartal završila sa neto gubitkom od oko dva miliona, to jest, oko 62 odsto većim u odnosu na uporedni period prošle godine.

M.V.

---

Tužilaštvo mora da reaguje efikasnije po prijavama
Spasojević kaže da, nažalost, u proteklom periodu ni policija ni tužilaštvo nisu reagovali u situacijama kada se prijavljuju malverzacije u državnim firmama, pa u kombinaciji sa potpisanom izjavom vrlo malo zaposlenih bi se odlučilo da prijavi bilo šta.
– Nadam se da promjenom koju očekujemo to više neće biti slučaj i kada mediji budu u saznanju za neko nedjelo, vinovnici neće više prolaziti nekažnjeno. Kada se sve ovo sagleda i prisjeti primjera Patricije Pobrić, a nakon poziva prvog „čovjeka“ države, koja se ne može nigdje zaposliti, iako je izuzetan profesionalac, jasno je da će se radnici odlučiti na ćutanje, ali ne po zakonima, već po „Koza nostra” pravilima. Jednostano predugo je trajala vlast oslonjenja na kriminal, pa je i manir „državnih“ rukovodilaca postao takav – kazao je Spasojević.