Predmet u vezi sa garancijama izdatim Kombinatu aluminijuma (KAP) i dalje se nalazi u fazi izviđaja, saopšteno je „Danu" iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), na čijem je čelu Milivoje Katnić.

– Navedeni predmet, koji je veoma obiman, nalazi se u fazi izviđaja, a preduzimaju se brojne istražne radnje radi donošenja odluke u predmetu – napisala nam je u mejlu prije dva dana specijalni tužilac Sanja Jovićević.

Ovaj predmet je formiran 2014. godine, na osnovu izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) objavljenog 2013. godine u kojem su provjeravali izdate garancije u 2009, 2010 i 2011. godini. Revizijom su utvrdili da je Vlada dala 135 miliona garancija za kredite KAP-a, bez odgovarajućih kontragarancija uz značajan rizik od njenog aktiviranja. Zbog tako izdatih garancija država je platila 125 miliona eura za kredite kod Dojče, OTP i ruske VT banke, a kasnije je zbog toga uvela takse na SIM kartice, zamrznula penzije, uvela krizni porez, povećala PDV...

U svom izvještaju DRI je utvrdila probleme i sa garancijama datim Željezari i Pobjedi, na koje se odnosi još skoro 40 miliona eura. Garancije za ta dva preduzeća nijesu obuhvaćena predmetom, već samo garancije date KAP-u.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović nam je kazao da je u maju tražio podatke i informacije u vezi sa ovim predmetom, te da je dobio isti odgovor, da je predmet i dalje u fazi izviđaja.

– Na jednoj strani imamo činjenicu da je zbog nezakonito izdatih garancija Vlade još prije više godina iz budžeta države isplaćeno oko 160 miliona eura, a na drugoj strani skandalozno neodgovoran odnos nadležnog državnog tužilaštva da se stvari u vezi s tim još uvijek izviđaju. Najšira javnost treba da zna da u krivičnom postupku faza izviđaja predstavlja njegovu početnu fazu. Potpuno je jasno da je ovaj krivični predmet u fazi izviđaja već punih šest godina isključivo iz razloga što postupajuće državno tužilaštvo nije samostalno u svom radu i ne želi da krivično goni pojedince iz vrha odlazeće vlasti, koje svako ko ozbiljno i odgovorno pročita izvještaj DRI lako može da prepozna kao odgovorne za štetu koju je Crna Gora padom izdatih državnih garancija pretrpjela. Samo ovaj primjer neprofesionalnog postupanja nadležnog državnog tužilaštva dovoljan je za ocjenu da Crna Gora hitno mora preduzimati odgovarajuće aktivnosti kako bi ključne funkcije u tužilačkoj organizaciji obavljali kadrovi sa nespornim profesionalnim i ličnim integritetom – ocijenio je Bogdanović za „Dan”.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac je kazao da nije iznenađenje da tužilaštvo ima nedovoljno razvijene kapacitete za sprovođenje finansijskih istraga, što potvrđuju i nalazi Evropske komisije koji se godinama unazad saopštavaju kroz izvještaje o napretku Crne Gore u EU integracijama.

– Kada su u pitanju garancije za KAP, koje su pale zbog pogrešnih odluka, dominantan razlog za ovoliko odugovlačenje istrage, odnosno izviđaja predstavlja nedostatak političke volje, odnosno ogromna izloženost tužilaštva političkom uticaju do skora vladajuće elite – kazao je Milovac.

Marko Sošić iz Instituta Alternativa je podsjetio da je tužilaštvo počelo da objavljuje infromacije i odgovara na upite o statusu ovog predmeta tek nakon inicijativa civilnog društva i nekoliko organizacija koje su izvršile pritisak.

– Na predmetu se radi od 2014. godine i tužilaštvo je dužno da objasni javnosti šta se dešava za postupkom vještačenja, ko je na kraju prihvatio da uradi taj posao, koliko mu je plaćeno za isti do sada, je li makar i veštačenje završeno. Nakon sedam godina rada na predmetu, složenost materije ne može više biti izgovor – očito se radi o nedostatku volje da se napreduje u ovoj istrazi – poručio je Sošić.

D.M.

---

Ništa se nije sistemski promijenilo
Sošić je ukazao da se od objavljivljavanja izvještaja DRI 2013. godine, ništa sistemski nije promijenilo, što bi omogućilo da proces izdavanja državnih garancija bude oprezniji.

– Ne samo sa aspekta kontrole državne pomoći, nego i u pogledu zaštite od posledica njihovog padanja na teret budžeta. Ništa se nije promijenilo u pravnom okviru niti praksi što bi odluke o davanju garancija učinilo sigurnijim od padanja na teret budžetu. I u toku 2019. godine država je nastavila da javnim preduzećima kao i prije 10 godina daje garancije i da li se iko nada da će ta preduzeća zaista i vraćati te kredite i da garancije neće opet pasti na teret budžet – upitao je on.

Koliko je ovo pitanje važno, kako je naveo, ukazuje da je tokom 2019. godine umjesto planiranih devet miliona plaćeno je 38,6 miliona za otplatu garancija, dok će država, po rebalansu, u 2020. godini izdati garancije u ukupnom iznosu do 142,25 miliona.