U 2019. godini dodijeljena je državna pomoć u ukupnom iznosu od 49,3 miliona eura, što u odnosu na 2018. godinu, kada je dodijeljeno 65,78 miliona predstavlja smanjenje od 33,4 odsto. Procenat državne pomoći u BDP-u iznosio je 1,02 odsto, što je takođe manje nego 2018. godine kada je iznosio 1,43 odsto, piše u izvještaju o dodijeljenoj državnoj pomoći u 2019. godini.
U izvještaju, koji je usvojila odlazeća vlada
Duška Markovića, navodi se da trećina pomoći nije bila prijavljena Agenciji za zaštitu konkurencije (AzK). Agencija prije davanja pomoći treba da da mišljenje da li je predložena pomoć u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći.
Ukupan iznos neprijavljene pomoći iznosi 16,688 miliona eura, odnosno 33,6 odsto ukupno dodijeljene pomoći. U 2018. godini je ukupan iznos neprijavljene pomoći iznosio 20,86 miliona, što je tada bilo 31,72 odsto od ukupnog iznosa.
Najveći iznos neprijavljene državne pomoći dodijelio je resor Ministarstva saobraćaja i pomorstva, na čijem čelu je
Osman Nurković. Taj vladin resor je nezakonito dodijelio 13,4 miliona eura. Montenegroerlajnzu su dodijelili 5,5 miliona eura, Crnogorskoj plovidbi 4,83 miliona, Barskoj plovidbi tri miliona i nepoznatom pravnom licu 214,97 hiljada.
Ministarstvo turizma, na čijem čelu je do pred kraj prošle godine bio
Pavle Radulović, a rukovođenje resorom od polovine novembra 2019. preuzeo Duško Marković, lani je dodijelilo bez prijave 2,2 miliona eura HTP Ulcinjskoj rivijeri i 650 hiljada eura Nacionalnoj turističkoj organizaciji.
Ministarstvo nauke, koje vodi
Sanja Damjanović, nije prijavilo pomoć po osnovu EUREKA programa u iznosu od 90 hiljada, dok Prestonica Cetinje, na čijem čelu je
Aleksandar Kašćelan, nije prijavila Agenciji 181,78 hiljada eura koje je dodijelila za realizaciju sportskih aktivnosti i sportskih dešavanja u tom gradu.
– Ukupno učešće državne pomoći (bez sektora poljoprivrede, ribarstva i železničkog saobraćaja) u BDP-u iznosi 0,66 odsto, pa se može reći da je Crna Gora u 2019. godini imala udio državne pomoći ispod nivoa prosjeka zemalja članica Evropske unije (0,72 odsto BDP-a). Od ukupno dodijeljene pomoći u 2019. godini, 35,25 odsto dodijeljeno je kroz sektorske pomoći, odnosno najviše sektoru saobraćaja 27,1 odsto. Ostalo je dodijeljeno u sektoru kulture, informisanja i sporta, u učešću u ukupnim sektorskim pomoćima od 8,15 odsto. Horizontalne pomoći u 2019. godini dodijeljene su u iznosu od 15,4 miliona, odnosno 31,3 odsto ukupno dodijeljene pomoći. Ova pomoć u najvećem dijelu odnosi se na pomoć za zapošljavanje 11,6 odsto, istraživanje, razvoj i inovacije 1,2 odsto i obnovljivi izvori energije 18,54 odsto – piše u izvještaju.
Osim skoro 50 miliona pomoći u 2019. godini, iz budžetske rezerve su za četiri preduzeća isplaćena 8,4 miliona, što je utvrdila DRI u postupku revizije završnog računa budžeta. Luci Bar je isplaćeno 324,4 hiljade, Skijalištima Crne Gore 650 hiljada, Regionalnom vodovodu 774,2 hiljade i Montenegroerlajnzu 6,62 miliona.
– Iz razloga što nije zatraženo prethodno mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije, te da Agencija nije imala uvid o izvršenim isplatama, naknadno ćemo pokrenuti ispitne postupke za ocjenu prisustva, odnosno usklađenosti državne pomoći sa zakonom – zaključili su iz Agencije.
D.M.
Bez odgovora za Buk BijeluUsvojena je informacija o projektu izgradnje hidroelektrane Buk Bijela i njegovom potencijalnom uticaju na stanje očuvanosti mjesta svjetske baštine Nacionalni park „Durmitor”. Imajući u vidu najnovije medijske navode koji ukazuju da se ubrzano radi na pribavljanju sve neophodne dokumentacije od strane bosansko-hercegovačkih institucija, odnosno da je najavljeno kako će vlasti Republike Srpske već tokom decembra ove ili početkom naredne godine izdati građevinske dozvole za izgradnju pomenute hidroelektrane, u informaciji se ističe da je potrebno preduzeti niz koraka kako bi se pribavile potrebne informacije i sprovele konkretne aktivnosti na bilateralnom, ali i na multilateralnom nivou.
Podsjetili su da su u dva navrata preko Ministarstva održivog razvoja i Crnogorske nacionalne komisije za Unesko tražili dokumentaciju u vezi sa projektom, ali da je nisu dobili.
Usvojena je i odluka o Energetskom bilansu u kojem je navedeno da je deficit struje u ovoj godini procijenjen na 325 gigavat-sati, a da je za 2021. godinu planiran deficit od 63,3 gigavat-sata.IRF se zadužuje 50 milionaVlada je usvojila informaciju o ugovoru o kreditu između Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i Francuske agencije za razvoj i dala saglasnost na ugovor o kreditu kojim je predviđeno da se IRF kreditno zaduži u iznosu od 50 miliona eura. U informaciji se kao razlog kredita ističe stvaranje preduslova za dalji razvoj crnogorske ekonomije, sa naglaskom na finansiranje klimatskih projekata i podrške posebnim ciljnim grupama klijenata, kao i podrška uspostavljanju sistema zaštite životne sredine i socijalnih pitanja u poslovanju IRF-a. Period otplate je 12 godina, a grejs period četiri godine.
)){kind=small}
