Predstavnici „Crnogorske plovidbe” pokrenuli su proceduru naknade štete zbog havarije broda Dvadeset prvi maj, koja se dogodila sredinom februara prošle godine u bugarskoj luci Burgas. Radi se o incidentu koji je izazvao bugarski feribot „Drujba”, koji je udario u lijevi bok crnogorskog broda – usidrenog u luci.

Prema ranijim navodima sajta www.insurancemarinenews.com, od sudara su nastala oštećenja na trupu, glavnoj palubi i dijelu brodske opreme broda „Dvadeset prvi maj”.

Procjena štete je obavljena i uprava „Crnogorske plovidbe” očekuje da će u ovoj godini dobiti odštetu od oko 445 hiljada američkih dolara. To se može vidjeti u izvještaju menadžmenta o poslovanju „Crnogorske plovidbe” u prošloj godini, u koji je „Dan” imao uvid.

– Tokom 2018. godine brod „Dvadeset prvi maj” je pretrpio oštećenje u luci Burgas u Bugarskoj, kada je brod „Drujba” zbog problema u stroju udario u brod „Dvadeset prvi maj” dok se nalazio vezan uz obalu i vršio operacije iskrcaja tereta. Posredstvom našeg P&I kluba, pokrenuta je odgovarajuća procedura za nadoknadu nastale štete, koja je još uvijek u toku i očekuje se da ista bude okončana tokom ove godine – piše u izvještaju menadžmenta. Među ključnim stavkama odštetnog zahtjeva je iznos od 253.603 dolara troškova, koje je obradio i prihvatio havarijski komesar, likvidator havarije. Tu je u 15.700 dolara gubitka najamnine neangažovanja dok se brod nalazio u luci Burgas, 144.612 dolara gubitka najamnine tokom popravke broda u turskom brodogradilištu Jalova, 21.823 dolara za račun vještaka kojeg su angažovali predstavnici kasko osiguranja broda, ali i 8.111 dolara računa vještaka angažovanog preko P&I kluba, radi vještačenja štete na obali, ali i na brodu.

– S druge strane, tražena je asistencija P&I kluba kod organizovanja preventivnih vještačenja i/ili brojanja tereta da bi se prevenirali ili umanjili potencijalni odštetni zahtjevi primalaca tereta u lukama iskrcaja. Na žalost, u današnje vrijeme su takvi, neopravdani, odštetni zahtjevi postali redovna praksa u većini luka Afrike... Vezano za redovno osiguranje brodova – osiguranje trupa i strojeva kao i klupsko osiguranje za 2018. godinu – formalnosti radi navodim da je obnova i jednog i drugog osiguranja izvršena tokom perioda koji je predmet ovog izvještaja – navodi se u izvještaju menadžmenta.

U januaru prošle godine objavljeno je da je Vlada platila ratu kredita za kupovinu dva broda Crnogorske plovidbe kineskoj Eksim banci. Radilo se o rati od 2,9 miliona dolara, jer Crnogorska plovidba nije bila u mogućnosti tada da je izmiri. Vlada je i 2017. godine platila dvije rate kredita za brodove „Kotor” i „Dvadeset prvi maj” od ukupno 5,9 miliona dolara. Ugovor o kreditu za brodove sa Eksim bankom, vrijedan 47,4 miliona dolara, zaključen je početkom 2010. godine. Ugovorena cijena oba broda je 55,7 miliona, stalna kamata tri odsto, vrijeme otplate je 15 godina. Grejs period je trajao pet godina, nakon čega preostali dio kredita treba da se otplaćuje u 20 polugodišnjih rata. Brodovi „Kotor” i „Dvadeset prvi maj” sagrađeni su u Kini. Zaslužni su za porast tonaže pod crnogorskom zastavom za skoro 45.000 bruto tona, tako da je nacionalna flota mjereno tom kategorijom, značajno uvećana u odnosu na kraj 2011. kada je ukupna tonaža brodova pod crnogorskom zastavom iznosila samo 46.138 bruto-tona.

Vl.O.

---

Veće angažovanje brodova u narednim godinama
U izvještaju menadžmenta „Crnogorske plovidbe” navodi se da se u narednim godinama očekuje značajniji angažman crnogorskih brodova.

– Brodovi „Crnogorske plovidbe” AD Kotor uglavnom su opredijeljeni za prevoz suvih rasutih i nekih vrsta generalnih tereta, te treba sagledati, parametre tih tereta, na svjetskom, evropskom i regionalnom tržištu. Pet najznačajnijih vrsta suvih rasutih tereta na svjetskom tržištu su: ruda gvožđa, ugalj, žitarice, boksit/glinica i kameni fosfati (čine 37 odsto od pomenute ukupne količine). Za poslednjih šest godina karakterističan je pad svih pokazatelja pretovara suvih rasutih tereta, nastao kao posledica svjetske ekonomske krize. Očekivanja su da bi oporavak (rast) mogao imati trend karakterističan za blagi konstantan rast... Shodno predviđanjima, u narednim godinama će se značajno povećati procenat suvih rasutih tereta koji će biti transportovan brodovima. Ovakav očekivani razvoj događaja navodi na zaključak da će i dalje primat za pretovar suvih rasutih tereta imati sjevernoevropske luke. Cijeneći elemente planova za povećanje intenziteta rada Hendysize brodova, očekujemo da će brodovi „Crogorske plovidbe”, koji pripadaju ovoj skupini brodova, dobiti značajniji angažman u narednim godinama – piše u izvještaju.



”Vlada je početkom 2010. godine zaključila ugovor o kreditu sa kineskom Eksim bankom, vrijedan 47,4 miliona dolara, za kupovinu brodova „Crnogorske plovidbe”