Predstavnici Vlade najavili su juče poslanicima da je moguća korekcija predloženih subvencija za najugroženije u sklopu drugog paketa mjera. Tačnije, kako nam je nezvanično potvrdilo nekoliko poslanika, kazali su da je moguće da bude nekih korekcija prije konačnog usvajanja drugog paketa ekonomskih mjera. Premijer
Duško Marković prošle sedmice je naveo da je radna grupe predložila subvencije za najugroženije u iznosu od 70 odsto neto zarade i 100 posto poreza i doprinosa, a za ugožene djelatnosti 50 odsto bruto plate.
Raško Konjević (SDP) je nakon sastanka stekao utisak da će Vlada povećati subvencije i da će biti minimum 100 posto bruto minimalne zarade za zabranjene djelatnosti. „Dan” je juče pitao ministra finansija
Darka Radunovića hoće li povećati iznos subvencija na 100 posto bruto zarade, kao i kada će Vlada usvojiti predlog mjera i hoće li u formi zakona biti predati Skupštini ili će se objaviti u Službenom listu i tako stupiti na snagu. On je kazao da nije u prilici da odgovori na pitanja, jer moraju proći proceduru odlučivanja.
Osim Radunovića, proširenom kolegijumu Skupštine predlog drugog paketa mjera predstavili su vicepremijer
Milutin Simović i ministarka ekonomije
Dragica Sekulić.
Nakon sastanka iz Skupštine i Vlade su dali vrlo uopštena saopštenja u kojima nisu navodili mogućnost povećanja subvencija.
Konjević je izjavio da nije dobro što Vlada nije obuhvatila mjere od sredine marta, kada je mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) zabranjen rad u mnogim djelatnostima.
– Država treba da stane iza malog i srednjeg biznisa i mjerama obuhvati period od polovine marta, kad im je zabranjen rad. Treba i da razmotre subvencionisanje zakupa pravnim licima koja imaju ugovore o zakupu, a zabranjen im je rad. Takođe, nije fer da država zaračunava poreske obaveze preduzećima koje je zatvorila. Utisak je da će Vlada prihvatiti povećanje subvencije, tj. da bude minimum 100 posto bruto minimalne zarade za zatvorene djelatnosti – izjavio je Konjević.
Vlada nije prihvatila predlog da se ne obračunavaju kamate tokom moratorijuma. Naglasio je da je ovo ubjedljivo najmanji paket mjera podrške građanima i privredi, i da iznosi samo tri do četiri odsto BDP-a, dok je u Hrvatskoj 18 do 20 odsto BDP-a, Njemačkoj 20, Srbiji deset, Austriji 11, te da su 300 do 500 procenata mjere manje kod nas.
– Nismo dobili odgovor ni hoće li predlog mjera ići kroz zakonsku proceduru ili neku drugu. Ako Vlada bez parlamenta donese mjere, onda je na Vladi puna odgovornost – poručio je Konjević.
Potpredsjednik Skupštine
Genci Nimanbegu kazao je da će kriza potrajati, te da će se njene posledice osjećati narednih nekoliko godina. On je tražio da se jače mjere preduzmu u zaštiti sektora poljoprivrede.
– Tu mislim na subvencije proizvođača domaćih proizvoda i otkupu proizvoda – rekao je on.
Poslanik
Aleksandar Damjanović je istakao da je ključni dio mjera subvencioniranje zarada.
– Kad je riječ o subvencioniranju, koji je ključni dio paketa, insistirali smo da to ne može biti 70 odsto neto minimalne zarade, već to mora biti subvencioniranje prosječnih ili realnih zarada – rekao je Damjanović.
D.M.–Vl.O.
Sjednica Skupštine 22. aprilaIz Skupštine su nakon sastanka saopštili da će plenarna sjednica biti održana u srijedu, 22. aprila, a o primjeni planiranih mjera, kao i drugim socijalno-ekonomskim aktivnostima prvenstveno u skladu sa epidemiološkom situacijom, biće riječi i na premijerskom satu zakazanom za 29. april.
)){kind=small}
