Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Tetku zbog para tukao do smrti * Milov savjetnik uhapšen zbog ruske veze * Drugovi i u smrti nerazdvojni * Otrovne hemikalije u lutkama * Pudždamon i članovi vlade u Briselu * Represije bile tragedija za narod * Degradiranje Univerziteta
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 31-10-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ĐORĐE BLAŽIĆ, PROFESOR :
Vujanović je kao predsjednik države dužan da ukazom raspusti Skupštinu i raspiše izbore prvog narednog dana po raspuštanju parlamenta.

Vic Dana :)

Šeta ciga parkom i u daljini ugleda skinse. Kaže mu jedan od njih :
- Cigo, dođi ovamo da ti kažemo nešto.
A ciga će na to:
-Neka, neka kume, ne moram ja sve da znam.

Kako se zove ciganin koji zna geometriju?
- Romb.

Kako se zove uragan koji je prošao kroz Cigamalu?
-Garagan.

Zašto cigani plaču svaki put kad gledaju film Titanik?
Žao im gvožđa.

Cigo otvorio radnju za „krečenje” auta. Prilazi mušterija i pita.
- Kakva ti je garancija?
A cigo će na to:
- Tri kiše brate!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2017-10-27 BIOGRADSKA GORA – PRAŠUMA ILI BIZNIS ZONA (7) Hitno sanirati Biogradsko jezero
Dan - novi portal
-PI­ŠE: Dra­gi­ša Do­žić

Pre­ma ra­ni­jim do­go­vo­ri­ma, sli­je­di­la su da­lja is­tra­ži­va­nja eko­si­ste­ma pla­ni­ne Bje­la­si­ce i NP, ko­ja su se te­me­lji­la na fun­da­men­tal­nim is­tra­ži­va­nji­ma, sa­da po­koj­nog, prof. dr La­ku­ši­ća. On je, to­kom svog du­go­go­di­šnjeg is­tra­ži­va­nja tog pod­ruč­ja, usta­no­vio da na Bje­la­si­ci i NP eg­zi­sti­raju 47 eko­si­ste­ma, 2.000 vr­sta i pod­vr­sta vi­ših bi­lja­ka, me­đu ko­ji­ma 20% en­de­ma bal­kan­skog, di­nar­skog, pro­kle­tij­skog i bje­la­sič­kog pro­sto­ra. Po­seb­nu pa­žnju pri­vla­či­la je ras­pra­va i, tek za­po­če­to, is­tra­ži­va­nje zdrav­stve­nog sta­nja šu­ma pra­šum­skog ti­pa u re­zer­va­tu, s ob­zi­rom na pri­rod­ne pro­ce­se ko­ji se u nje­mu od­vi­ja­ju. U tom pe­ri­o­du, 90-ih go­di­na pro­šlog vi­je­ka, pro­jek­to­van je na­sta­vak is­tra­ži­va­nja flo­ri­stič­kog i ve­ge­ta­cij­skog di­ver­zi­te­ta u NP, s po­seb­nim osvr­tom na šum­ske eko­si­ste­me u pra­šu­mi Bi­o­grad­ska go­ra.
Pri­rod­ne oso­be­no­sti NP opre­dje­lji­va­le su ka­rak­ter dje­lat­no­sti, ko­je će bi­ti oza­ko­nje­ne i plan­skim i pro­stor­nim ak­ti­ma po­tvr­đe­ne, da je za­štit­na, kul­tur­no-pro­svjet­na, edu­ka­tiv­na i na­uč­na funk­ci­ja do­mi­nant­na dje­lat­nost u tom par­ku. Da­nas ima­mo si­tu­a­ci­ju da su utvr­đe­ne glav­ne dje­lat­no­sti znat­no za­ne­ma­re­ne, u ne­kim seg­men­ti­ma, čak, i eli­mi­ni­sa­ne, kao da je ri­ječ o dru­štve­nom pred­u­ze­ću, tu­ri­stič­ko-ugo­sti­telj­skog ka­rak­te­ra. Čak da je i ta­ko, mo­ra­la se po­sje­ti­o­ci­ma tog pri­rod­nog zna­me­nja po­nu­di­ti ma­kar lič­na kar­ta u ob­li­ku lek­si­ko­na par­ka, sa naj­bit­ni­jim i naj­no­vi­jim po­ka­za­te­lji­ma sa­dr­ža­ja bi­o­di­ver­zi­te­ta, po­čev od: po­vr­ši­ne par­ka u hek­ta­ri­ma, po­vr­ši­ne zo­na, po­seb­no za zo­nu I ste­pe­na za­šti­te, vr­sta­ma dr­ve­ća, drv­nim ma­sa­ma po hek­ta­ri­ma, vi­si­ni i sta­ro­sti sta­ba­la, bro­ju bilj­nih vr­sta i za­jed­ni­ca, en­de­mi­ma NP i ime­ni­ma pr­vih is­tra­ži­va­ča, ko­ji su ot­kri­li bilj­ke i bilj­ne za­jed­ni­ce na tim pro­sto­ri­ma, vr­sta­ma glji­va, in­se­ka­ta, pti­ca i si­sa­ra i para­me­tri ko­ji od­sli­ka­va­ju bo­gat­stvo tog pro­sto­ra.
Taj park ne tre­ba da se pre­zen­tu­je Evro­pi i Une­sku grad­njom ho­tel­či­ća, ko­jim se raz­gra­đu­je pri­rod­no stva­ra­la­štvo, već iz­vor­no­šću i ve­li­kom ra­zno­vr­sno­šću bi­o­di­ver­zi­te­ta, na re­la­tiv­no ma­lom pro­sto­ru. Po­u­ka je ja­sna – okre­ni­mo se za­šti­ti i ču­va­nju cje­lo­vi­to­sti NP, hit­no pri­stu­pi­mo sa­na­ci­ji Bi­o­grad­skog je­ze­ra, dok ni­je po­sta­lo ba­ra, for­si­raj­mo is­tra­ži­vač­ku i na­uč­no-edu­ka­tiv­nu funk­ci­ju, te­ži­mo osni­va­nju eko­cen­tra, pro­pa­gi­raj­mo na­uč­ni i tran­zit­ni tu­ri­zam, dis­lo­ci­raj­mo objek­te sa je­ze­ra, a eko­nom­sku funk­ci­ju raz­vi­jaj­mo na lo­ka­ci­ji Kra­lje­vo ko­lo, u zo­ni II ste­pe­na za­šti­te, iz­grad­njom tu­ri­stič­kih ob­ja­ka­ta sa in­for­mativ­no-tu­ri­stič­kim cen­trom. In­si­sti­raj­mo kod nad­le­žnih vla­di­nih or­ga­na da se raz­ja­sni za­stoj u no­mi­no­va­nju NP na li­stu Svjet­ske pri­rod­ne ba­šti­ne, a, pre­ma po­tre­bi tre­ba oci­je­ni­ti i re­ak­ti­vi­ra­nje tog za­htje­va, kao hit­nost.
Umje­sto utvr­đe­nih za­klju­ča­ka i pre­po­ru­ka, osna­že­nih Za­ko­nom o na­ci­o­nal­nim par­ko­vi­ma i dru­gim od­red­ba­ma, za­po­sle­ni u na­ci­o­nal­nim par­ko­vi­ma, pri­ti­je­šnje­ni ne­znat­nim fi­nan­sij­skim iz­dva­ja­nji­ma iz re­pu­blič­kog bu­dže­ta za oba­vlja­nje te­ku­će dje­lat­no­sti, da­li su se u iz­na­la­že­nje do­dat­nih sred­sta­va i oba­vlja­nje po­slo­va, ko­ji ni­je­su ade­kvat­ni pri­ro­di i ka­rek­te­ru na­ci­o­nal­nih par­ko­va i, uop­šte, za­šti­će­nih pro­sto­ra. Na­čin za pre­va­zi­la­že­nje ma­te­ri­jal­nih pro­ble­ma u NP po­tra­žen je u iz­grad­nji ho­te­la, ko­ji ni­je do­ho­dov­no, a po­seb­no lo­ka­cij­ski, sreć­no rje­še­nje. Kao što je spo­me­nu­to, ubr­za­va­ju­ći pro­ces do­bi­ja­nja gra­đe­vin­skih do­zvo­la, iz na­ci­o­nal­nih par­ko­va op­tu­ži­li su Agen­ci­ju za za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne i lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu, i tvr­di­li, u iz­ja­va­ma za me­di­je, da je to nad­grad­nja, a ne iz­grad­nja no­vog objek­ta. Ta­ko­đe, tvr­di­li su i da se ho­tel gra­di u zo­ni II i III ste­pe­na za­šti­te, a ne u zo­ni I ste­pe­na NP.
Iz­me­đu Pr­vog i Dru­gog svjet­skog ra­ta iz­gra­đe­na su dva ma­nje objek­ta na pro­sto­ru par­ka i put od Ta­re do Bi­o­grad­skog je­ze­ra, du­ži­ne 3,5 km. Pr­vi obje­kat je iz­gra­đen kod mo­sta na Ta­ri i slu­žio je kao pu­tar­ska ku­ća, a dru­gi u bli­zi­ni Bi­o­grad­skog je­ze­ra, od dr­ve­ta, iz­u­zet­no ma­lih ga­ba­ri­ta, ko­ji je slu­žio za po­tre­be in­for­mi­sa­nja po­sje­ti­la­ca. Taj obje­kat će 1954. re­kon­stru­i­sa­ti SO Ko­la­šin, pa je on ubu­du­će slu­žio za pru­ža­nje tran­zit­nih uslu­ga po­sje­ti­o­ci­ma. Pri­ze­mlje objek­ta bi­lo je sa­gra­đe­no od tvr­dog ma­te­ri­ja­la, a sprat od dr­ve­ta. Ta­da je Par­kom upra­vlja­la SO Ko­la­šin, pre­ko Odje­lje­nja za pri­vre­du. Obje­kat ni­je iz­go­rio u po­ža­ru, ka­ko sa­da tvr­de od­govor­ni iz Na­ci­o­nal­nih par­ko­va, već je sru­šen 1987, pre­ma od­lu­ci or­ga­na upra­vlja­nja OOUR-a ,,Bje­la­si­ca”, ko­ji je ta­da upra­vljao ugo­sti­telj­skim objek­tom na Bi­o­grad­skom je­ze­ru. Ka­ko ni­je bi­lo do­volj­no fi­nan­sij­skih sred­sta­va, pri­zem­ni dio obje­ka­ta ni­je uklo­njen. Taj dio sa­da slu­ži in­ve­sti­to­ru kao za­klon i oprav­da­nje da je ri­ječ o nad­grad­nji, a ne iz­grad­nji no­vog objek­ta. De­ve­de­se­tih go­di­na pro­šlog vi­je­ka bi­lo je po­ku­ša­ja da se na is­toj lo­ka­ci­ji gra­di ho­tel, ali je ta­da­šnja upra­va na­ci­o­nal­nih par­ko­va ener­gič­no od­ba­ci­la ras­pra­vu o grad­nji ma ka­kvog objek­ta, či­me su se po­če­li sti­ca­ti uslo­vi o po­ste­pe­noj dis­lo­ka­ci­ji i osta­lih obje­ka­ta sa Bi­o­grad­skog je­ze­ra na Kra­lje­vo ko­lo, što je bio i ostao cilj u ci­lju spro­vo­đe­nja mje­ra za­šti­te svoj­stve­nih pra­šum­skom re­zer­va­tu. Sve je to bi­lo u skla­du i s pre­po­ru­ka­ma Une­sko­vih eks­pe­ra­ta i po­ru­ka­ma sa V Kon­gre­sa eko­lo­ga, odr­ža­nog u Be­o­gra­du 1996. go­di­ne.
Go­spo­da iz na­ci­o­nal­nih par­ko­va ima­ju ve­li­ku od­go­vor­nost, i od njih za­vi­si da li će Bi­o­grad­ska go­ra op­sta­ti kao je­din­stve­na pra­šu­ma u Evro­pi, bi­ti ka­pi­ja za ula­zak NP u po­ro­di­cu uni­ver­zal­nih vri­jed­no­sti, evrop­ski po­li­gon za na­uč­na is­tra­ži­va­nja ili bi­znis zo­na i tu­ri­stič­ko tr­ka­li­šte.
(NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"