Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Istraga u kotorskom sudu zbog korupcije * DPS potučen do nogu * Dok su vjerovali Simoviću, upravnik rasprodao preduzeće * Niko neće za direktora * Zadržaće direktnu upravu nad Katalonijom * Manjina * Žrtve čitanja
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-05-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Aleksandar Vulin, ministar odbrane Srbije:
NATO bombe ubijaju na odloženo.

Vic Dana :)

Pita Mujo Hasu:
– Zašto ti sjediš na prozoru dok tvoja žena pjeva?!
Haso:
– Da ne pomisle ljudi da je tučem!

Narkoman i gubavac sjede u ćeliji. Čuvaru ispadnu ključevi. Gubavac krene lijevom rukom, otpadne mu. Krene desnom, i ona otpadne. Krene lijevom nogom, otpadne mu. Krene desnom i otpadne mu i ona. Tek čuješ narkomana:
– Batice, pa ti još malo pa si izašao.

Zašto plavuša ne umije da napiše broj 22?
Zato što ne zna koja se dvojka prva piše!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-05-18 SAMONIKLI GENIJE IZ SUVOG POTOKA: ZAPIS O VAJARU MIJU MIJUŠKOVIĆU (6) Megdan kamena i drveta Ljudski sukobi djeluju smiješno pri boju mitskih razmjera između kamena i drveta, u kojem naposljetku na megdanu ostaju samo njih dvoje – kamen i drvo
-Piše: Budo Simonović

Mnoge skulpture Mija Mijuškovića, možda i ponajzanimljivije, prvenstveno one koje su vezane za Pivu, sadrže kombinovane materijale. Najčešće su to kamen i drvo. U već spomenutom intervju za „Pobjedu“, on je veoma plastično objasnio taj fenomen, taj čudesni megdan koji, bez pobjednika i pobijeđenog, traje odiskona.
– To je toliki antagonizam da prema njemu ljudski sukobi djeluju smiješno. Kada postoje optimalni životni uslovi, drvo se razvija i tu počinje njegova borba sa kamenom. Drvo se, na primjer, bori sa kamenim zidom, ide oko njega sa „namjerom” da ga sruši, dok kamen „u ime” zida pruža otpor. Najbolji primjer tog susreta primijetio sam na lokalitetu Crkve Svetog Stefana, u narodu poznate kao Šćepanica (u kanjonu Pive, napomena B.S.), gdje se u oronuloj gomili više od 500 godina starog kamena začeo novi život u vidu drveća. Život je napredovao, razvijao se, probijao se kroz prepreke umiruće građevine i tražio najslabije tačke između kamenja. To je boj mitskih razmjera i naposljetku na megdanu ostaju samo njih dvoje – kamen i drvo poput Marka Kraljevića i Muse Kesedžije iz narodnih epova. Potrebno je najprije osjetiti tu borbu, da bi se potom na adekvatan način „uhvatila” njena ljepota – kazao je Mijušković.
On je inače još davno, čim je sa prvim radovima izašao pred sud javnosti i likovne kritike, istakao da je taj „rat“ kamena i drveta bio jedna od prvih zanimljivih i provokativnih pojava koje je zapazio u prirodi i koje su ga podstakle da krene u potragu za njima.
– Stiješnjeni jedno uz drugo, drvo i kamen, između nekakvih gromada, tražili su prostor za život i borili se za njega. Iz te borbe niklo je jedinstvo i snažan zagrljaj drveta i kamena – rekao je umjetnik koji nikad nije prestao da se divi tom „zagrljaju“, toj ljubavi i vjernosti do vječnosti.
Za ilustraciju je navodio primjere koje je nalazio na Orjenu: voda, planinska biujica je znala da iščupa drveće iz korijena, pretežno bukve, a ono je i te kako „znalo” da se opire i da nošeno vodom nađe prostor, udubljenje u kojem će nastaviti život.
– Želio sam da radom u tom materijalu pokažem vitalnost drveta, njegove rane. Takva grčevita borba svojstvena je i čovjeku koji se ne predaje, bori se sa nedaćama, živi – veli Mijušković, ilustrujući tako i svoju životnu i umjetničku sudbinu, borbu neprestanu u kojoj se još ne da.
– Mijo svoju snagu, kao Antej, nalazi u lomu krša, oluja, snegova, beskrajnog neba, sveta odiskona – smatra Radoslav Josimović, a za tu Mijuškovićevu fanatičnu upornost, predanost i posvećenost ljepoti, njegovu želju i istrajnosti da je nađe i izbavi iz tvrđe granitnih gomila, kulturolog Milan Beli Popović je jednom rekao:
– Što je teže, to je bolje. Najbolje kad je nemoguće. Njemu ni hiljadu sati nije žao da neku žilu kucavicu, neki biserni oblik kamena izvadi i oslobodi.
Slobodan Vušurović je, pak, bio još konkretniji i analitičniji, opisujući tu Mijuškovićevu „igru“ sa kamenom i drvetom:
– Kao u nekom grču ljubavi ili mržnje, kamen i drvo se vezuju jednom za sva vremena u neobične „kolaže“ i djeluju ne više kao igra, već kao drama čitavog našeg življenja... Drvo koje svojom „utrobom” zahvata kamen može biti – jeste metafora majčinskih egzistencijalnih tjeskoba i zebnji, mada je najčešće u pitanju likovno traganje za arhetipskim formama
Sjutra: I KAMEN IMA DUŠU


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"