Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
„Prvu sestru” ni da pomenu * Stijepović umjesto Miloševića   * Svjedok saradnik otkucao saučesnike * Na službena putovanja potrošili 110 hiljada * „Prvu sestru” ni da pomenu * Nacionalni identitet * Dotakli smo dno dna
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 20-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BranKo Ljumović, žrtva golootočke torture:
Treba donijeti zakon po kome bi živi Golootočani i članovi njihovih porodica mogli da dobiju nadoknade za strahote pretrpljene na Golom otoku.

Vic Dana :)

Nagradno pitanje u emisiji na radiju: „Kako se zove Isusova majka?“
Javlja se neki lik.
Halo!
Dobar dan u programu ste znate li odgovor na pitanje?
Znam, Bogorodica!
Dobro, ali nama treba ime...
Ime...? Rajko.
Ma ne vaše, nego majke.
Aaa Draginja!
Došla dva Crnogorca da gledaju trku na 800 m, i jedan čovjek je mnogo zaostajao, pa kaže prvi Crnogorac:
A viđi onoga jada jadnog, ne može mrdnut.
A ćuti jadan, to je naš Crnogorac.
Au viđi sokola, kako poćera onoliku gomilu.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-06-15 LJUBO ČUPIĆ I STEVO FILIPOVIĆ, HEROJI KOJIMA SE SVIJET DIVI (8)
Legenda o dr Vukanu Čupiću
Čupić i Filipović Legenda o dr Vukanu Čupiću Od najboljeg đaka pećke gimnazije, briljantnog studenta medicine u Marselju i Lozani, aktiviste u antifašističkom pokretu Francuske i Švajcarske do stručnjaka svjetskog glasa u oblasti medicine, posebno pedijatrije
-Piše: Budo Simonović

U priči o Ljubu Čupiću i njegovoj porodici, njegov brat Vukan, ipak, predstavlja priču za sebe i zaslužuje koju riječ više i kao nesvakidašnja ličnost i pojava, i po zaslugama u antifašističkom pokretu, a posebno po onome što je učinio, po dubokom tragu koji je ostavio poslije Drugog svjetskog rata.
– Kao najbolji đak pećke gimnazije, možda i jedan od najboljih u istoriji ove uzorne škole u periodu između dva svjetska rata, uz to još i kumče kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, Vukan Čupić je dobio državnu stipendiju i kao osamnaestogodišnjak 1938. godine otišao u Francusku da studira medicinu – kazuje pukovnik Ivo Matović, poznati novinar i publicista, koji se pomno bavio istorijom ove porodice.
– Obreo se u Marselju, u gradu u kjojem je četiri godine ranije ubijen njegov kum. Poliglota i intelektualni radoznalac, uz studije medicine, pisao je i oglede iz istorije, književnosti, filozofije i lingvistige, pa ga je ondašnja štampa tog milionskog grada na jugu Francuske, koja je o njemu opširno pisala, nazivala „filozofom i poetom medicine...”
Nije stoga iznenađenje da se kao takav, uz to odrastao i vaspitavan u duhu svijetlih patriotskih i slobodarskih tradicija, odmah uključio u napredni revolucionarni pokret u Francuskoj. Pored ostalog, on će se sa grupom zemljaka aktivno uključiti u spasavanje naših dobrovoljaca, učesnika u španskom građanskom ratu, koje su ilegalnim kanalima i samo oni znaju kako prebacivali u otadžbinu.
On će potom, nakon okupacije Francuske, učestvovati i u više oružanih akcija francuskog, De Golovog oslobodilačkog pokreta, ali će, kad je njemačka osvajačka mašina prodrla na obale Sredozemnog mora, u novembru 1942. godine napustiti Marselj, prebjeći u Švajcarsku i studije nastaviti u Lozani.
U Švajcarskoj se, uz to, odmah povezao sa Lazom Latinovićem, Vojom Dragovićem i drugima iz Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, koji je aktivno djelovao u Ženevi. Njihov prevashodni zadatak je bio da okupljaju Jugoslovene koji su uspijevali da umaknu iz njemačkih koncentracionih logora i prebjegnu u Švajcarsku i da im potom pomognu da se prebace do Jugoslavije i uključe u jednice NOP-a.
Uspio je ipak da, uz sve to, završi i studije medicine. Diplomirao je u julu 1944. godine i odmah postao asistent na Pedijatrijskoj klinici u Lozani. Kao blistav student, sa najboljim mogućim preporukama i velikim mogućnostima za napredovanje u struci, Čupić se ipak odaziva pozivu Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije i već u septembru 1945. godine stiže u Beograd gdje za početak radi na dječjoj klinici.
Znalac pet svjetskih jezika, široko i svestrano obrazovan, nastavio je da širi znanje, prevashovno u oblasti medicine. Potpuno posvećen svojoj humanoj profesiji, bio je veoma otporan na pritiske politike, koja je, kao i svaka politika, pokušavala da manipuliše i iskoristi čovjeka sa tako blistavom i bogatom biografijom za svoje političke ciljeve.
Važio je za stručnjaka sa jasnom vizijom u oblasti brige o zdravlju mladeži, naročito u oblasti zdravstvene zaštite majke i djeteta, po čemu se brzo pročuo i postao poznat u svijetu medicine, posebno pedijatrije. Učestvovao je u brojnim misijama UNICEF-a, Rokfelerove fondacije i drugih međunarodnih medicinskih institucija i boravio u najvećim medicinskim centrima u svijetu.
Nije stoga ni čudo – kaže na kraju Ivo Matović – da je postao vodeći inicijator i organizator pedijatrijske službe u cijeloj Jugoslaviji i osnivač glasovitog Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta u Beogradu. Od 1953. godine, on je postao i direktor te čuvene zdravstvene ustanove, koju je uspješno vodio više od dvadeset godina. Bio je uz to i redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu i član Medicinske akademije nauka. Umro je u maju 1981. godine i sahranjen u Aleji zaslužnih građana u Beogradu, a Institut za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta će desetak godina kasnije dobiti njegovo ime koje i danas nosi.
Sjutra:
SAM JE NAMAKAO OMČU NA VRAT

Zet Arsa Jovanovića

A da je dr Vukan Čupić bio samosvojna ličnost i čovjek koji se nije mario i nije se dao vezati u ideološke lance vlasti, svakako govori i činjenica da se on oženio Zorkom Jovanović, ćerkom proslavljenog, ali za vrijeme Informbiroa prokazanog i likvidiranog načelnika Generalštaba Jugoslovenske narodne armije, generala Arsa Jovanovića.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"