-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Jedna od radionica Demostenovog oca bavila se proizvodnjom mačeva, noževa i druge ratne opreme, u kojoj je bilo zaposleno tridesetak majstora robova, koji su svoga gazdu zvali „majstor oružja“ (po drugom svjedočanstvu: „nožar“), dok se u drugoj proizvodila stolarija, mahom pravljenje namještaja, i u kojoj je bilo zaposleno oko dvadesetak majstora i pomoćnika. Za tu drugu radionicu pojedini antički autori navode da ju je Demosten stariji uzeo pod zakup. Kao sposoban krupni zanatlija, trgovac i preduzetnik, Demosten (stariji) je plaćao državi veliki porez, ali je, ipak, najviše izdataka za državu izdvajao brinući se, kao dobrovoljni finansijer, oko izrade i opreme ratnih lađa zvanih trijere ili troveslarke (zbog toga što su imale tri reda vesala).
O Demostenovom ocu stari autori uvijek imaju riječi izrazite pohvale i iznose činjenicu da je uživao glas čestitog, poštenog i ispravnog građanina. Čak i Demostenovi kasniji politički protivnici, kada je postao poznat i uticajan govornik i političar, njegovog oca spominju sa respektom i uvažavanjem. I sam Demosten (mlađi) u svom prvom (sudskom) govoru ističe ugled koji je njegov otac uživao među svojim sugrađanima. Evo šta, zapravo, Demosten podvlači: „Kakav sam ja čovjek, vi još ne znate, ali treba da se nadamo da se neću pokazati gorim od svog oca“. O Demostenovoj majci i njenom skitskom porijeklu kod Demostenovih političkih protivnika vladala su, mahom, pakosna i nedobronamjerna mišljenja koja su često javno iznosili u odgovarajućim pogodnim prilikama, kako bi i na taj način bacili određenu sjenku na svog protivnika. Tako je, na primjer, Eshin (poznati ondašnji besjednik i politički djelatnik) isticao da je Demostenova majka ne samo po porijeklu bila Skitkinja, već je poticala od oca koji je morao napustiti Atinu kako ne bi bio osuđen zbog neprijateljske aktivnosti prema tom gradu i njegovim kolonijama.
Atinski slobodnorođeni građanin Gilon, Demostenov djed po majci, djelovao je suprotno interesima atinske države u vezi sa jednom njenom kolonijom koja se nalazila na sjevernoj obali Crnog mora. Protiv Gilona je podignuta optužnica (koja je prijetila čak i smrtnom kaznom), ali je on izbjegao suđenje jer je napustio Atinu i naselio se u Bosfor, gdje je od tamošnjeg vladara dobio lijepo imanje (kepose, vrtove). Tu se oženio sa bogatom djevojkom koja mu je rodila dvije kćerke. Obje je kasnije otpremio u Atinu sa bogatim mirazom. Sa mlađom od njih oženio se Demosten i ona mu je rodila dvoje djece, sina (Demostena) i tri godine mlađu kćerku.
Demostenova majka, Kleobula, bila je kćerka bogatog građanina sa obale Crnog mora Gilona, optuženog za neprijateljsku djelatnost prema Atini. To Demostenovo porijeko je kasnije bilo meta ozbiljnih kritika protiv tog čestitog i neporočnog čovjeka kojem je, što treba naglasiti kao poseban kuriozitet, bila najveća „slabost“ činjenica da je imao u svojim venama skitske krvi. Međutim, bilo je u grčkoj istoriji sličnih primjera, da su pojedine istaknute ličnosti takođe vodile svoje porijeklo, sa majčine strane, iz plemena negrčkog porijekla. Od takvih ličnosti ovdje izdvajamo znamenitog istoričara i državnika Tukidida, koji je mladom Demostenu služio kao jedan od blistavih uzora. Demostenov žustar, živahan i uporan temperament je, nesumnjivo, poticao i zbog toga što je u njemu bilo genetskih primjesa koje su poticale od neobuzdane i tada još uvijek necivilizovane prirode varvarskih plemana. Demostenove plahovitost, srčanost i stalna budnost, koje je neprekidno ispoljavao tokom čitavog života, na neposredan i jasan način svjedoče o njegovoj nesumnjivoj gorštačkoj genealogiji.
Prva prepreka na putu sticanja potrebnog obrazovanja i umješnosti vještog i okretnog govornika, bila je Demostenova urođena mana nemogućnosti pravilnog i jasnog izgovaranja glasova r i l. Taj nedostatak je predstavljao urođenu manu zato što je ovaj budući velikan imao veoma kraktu donju usnu. To je, svakako, bio ozbiljan hendikep za njega, mladića koji je želio da se posveti uzvišenom pozivu retora. Navedeni nedostatak je Demosten, kao i druge nedaće i probleme, riješio na originalan i karakterističan način: ispod jezika je stavljao kamenčiće koji su mu onemogućavali da slobodno i nesputano izgovara riječi. Tada je stalno i sistematski birao takve riječi i rečenične sklopove u kojima su se često javljali glasovi koje je netačno i nejasno izgovarao (glas r je u njegovom slobodnom govoru imao kotrljajući oblik). Upornim vježbama je, konačno, uspio da prevaziđe taj nedostatak. Treba imati u vidu da je Demosten i u svakodnevnom životu, u bezbrižnim igrama i mladićkim druženjima, imao neprijatnosti zbog svoje govorne mane, kao i zbog majčinog nehelenskog porijekla i svoje izrazite tjelesne slabašnosti. Postojanje Demostenovog govornog hendikepa pojedini zajedljivci su pokatkad koristili, kako bi mu napakostili ili mu se narugali. Demosten je, inače, imao mnogo nadimaka, od kojih ovdje, pored nadimka Batal, navodimo ove: Skit, Zver i Argas (zmija, valjda zbog povremenog iskazivanja jetkosti koju je ispoljavao u pojedinim nastupima).(NASTAVIĆE SE)