Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Zaplijenio zemlju Šaranoviću, pa gradi hotel od 12 spratova * O državnom trošku poslao svastiku u Atinu * Prinudna uprava ako se ne dogovore do 21. jula * Kozmetičke izmjene ne povećavaju nezavisnost * Politički zemljotres u Britaniji * Braća Bitići * Mamin sin
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 10-07-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNE GORE :
Evropa mora prepoznati da je Crna Gora daleko ispred na putu pregovaranja o prijemu, ali i mi moramo ispuniti zadatke u našoj kući.

Vic Dana :)

Sjedi Mujo u kafani s jaranima i žali se kako nema sreće u životu, al‘ zato njegova Fata ima i preko glave, pa ga Haso upita da objasni.
Mujo otpije gutljaj piva pa se požali:
- A vid‘ ‚vako... moja ti Fata pred Novu godinu nađe na putu zlatan prsten, a odma‘ drugi dan i lančić! A na samu Novu god‘nu našla bundu od krzna!
Haso zaklima glavom i upita:
- Pa dobro, jarane, je‘s ti nešto naš‘o?
Mujo zavrti glavom:
- Pa o tom ti i pričam, jarane... ja sam naš‘o samo jedne muške gaće u krevetu, a i te su mi bile prevel‘ke!
- Kako Japanac drži dijetu?
- Jede jednim štapićem!
Gugl je žensko sto posto!
Čim ima odgovor na sve.
Zašto plavuša stavlja iphone na pod?
- Da dobije iPod.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton PROF. DR KRINKA VIDAKOVIĆ PETROV: OD BALKANA DO TIHOG OKEANA
„Amerikanski Srbobran“, 1906. godine Velika očekivanja i krupno razočarenje Feljton smo uradili po knjizi prof. dr Krinke Vidaković Petrov „Od Balkana do Tihog okeana”, koju je izdao Institut za književnost i umjetnost iz Beograda
Dan - novi portal
- PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

„Amerikanski Srbobran“ je pokazao veliko interesovanje za taj proces, a zahvaljujući austrougarskim predstavnicima u Americi, koji su izgleda redovno slali izvještaje o pisanju ovog lista, on se takođe našao u ulozi optuženog. Tako se u anonimnom članku „Veleizdajnička afera i Amerikanski Srboran“, objavljenom 25. marta 1909. navodi:
„Kakvim se nitkovskim sredstvima služi Rauhov režim u stvari Srba u Hrvatskoj dokaz je i to što je državni odvjetnik Akurti preduzeo da pisanjem Amerikanskog Srbobrana potkrijepi svoju lopovsku optužnicu i da optužene Srbe osumnjiči vezama sa Amerikanskim Srbobranom...“
Autor priznaje da ovaj list „zaista piše revolucionarno protiv austro-mađarskog tiranskog nasilja“ i da „ako nigdje ni traga nema o kakvoj revolucionarnoj propagandi u Hrvatskoj“ zbog pritiska i cenzure, ono „ima revolucionarnog pisanja“ u srpskim listovima u slobodnoj Americi. Uloga dijaspore dobila je u značaju upravo stoga što su srpski iseljenici iz Austro-Ugarske u Americi uživali dovoljan stepen blagostanja, organizovanosti i slobode da svojim djelovanjem na iseljeničko javno mnjenje uspostave spregu sa braćom u zavičaju u zajedničkoj akciji, prije svega propagandnoj, protiv Austro-Ugarske. Ta sve važnija komplementarna uloga iseljenika u Americi – gdje je bio veliki broj slovenskih emigranata iz Austro-Ugarske na koje su srpski iseljenici mogli uticati – dolazi do izražaja u anonimnom članku „Srpska narodna misao“, objavljenom 21. januara 1909:
„Naša braća u Austriji, bez prava i slobode, ne mogu sve ovo sad činiti, osim tajno, što se već čini. Ali zato Srbi u Americi, odakle bilo da su oni, mogu sve slobodno. Kad se čak i tuđinci dive srpskom pokretu i odazivaju mu se, izdajstvo bi bilo kad se Srbi ovdašnji ne bi odazvali, jer se tiče dobra i spasa cijelog srpstva. Zato koji može u dobrovoljce neka bude među njima, a svak mora u novcu nešto priložiti za pomoć onima koji za sve nas ginu.“
Iseljenici su nastojali da djeluju na tri načina. Dugoročno gledano, najznačajniji je bio organizovani propagandni rat, koji je imao tri cilja: zbijanje srpskih redova, političko djelovanje na druge slovenske iseljenike u Americi, naročito Hrvate i Slovence, i skretanje pažnje američke javnosti na negativnu ulogu Austro-Ugarske. Drugi način sastojao se u prikupljanju dobrovoljnih novčanih priloga. Dok su ranije oni bili namijenjeni crkvama, kulturnim akcijama, privrednim ustanovama i glasilima u zavičaju, sad je pomoć poprimala političko-humanitarnu funkciju. Treći način bio je u promociji dobrovoljačkog pokreta, tj. direktnog učešća iseljenika u očekivanom ratu na Balkanu.
Odjek aneksije među iseljenicima bila je drama u dva čina. Prvi se odnosi na vijest o postupku Austro-Ugarske, a obilježen je političkom mobilizacijom iseljenika, izražavanjem solidarnosti sa Kraljevinom Srbijom, apelima američkoj javnosti da osudi Austro-Ugarsku i psihološkoj pripremi da se preduzmu sve vrste akcija radi odbrane srpskih interesa. Predstojeći okršaj shvaćen je kao gotovo mitski Armagedon – konačna bitka između dobra i zla, pravde i nepravde, slobode i ropstva. Drugi čin prenosi narativ iz mita u domen realne politike, a odnosi se na postupak Srbije, koja je poslije nekoliko mjeseci bila prinuđena da prihvati aneksiju. Drugi čin obilježen je razočaranjem i gorkom kritikom Kraljevine Srbije, koja je s pijemontskih visina srozana na nivo kolonije. O značaju ovog događaja svjedoči i ambivalentno poređenje sa ključnim događajem srpske istorije – Kosovskom bitkom – samo što je novo Kosovo tragedija lišena moralne uzvišenosti. U „Amerikanskom Srbobranu“ od 25. marta vijest o „katastrofi“ najavljena je sledećom bilješkom:
„Pri zaključku lista stižu telegrami iz Evrope, koji nagovještavaju katastrofu sličnu Kosovu. Ili će se staro Kosovo zaboraviti pri ovom novom koje srpstvo okiva u austro-njemački okov ili će eksplozija srpskog očajanja raznijeti sve oko sebe“.
Slučaj je htio da se vijest o pristanku Srbije na aneksiju objavi baš u uskršnjem broju „Amerikanskog Srbobrana“, što je dodatno podvuklo ironični položaj Kraljevine Srbije. Na vrhu naslovne strane nalazi se tradicionalni uskršnji pozdrav, dok ispod njega, u crnom okviru, stoji svojevrsna umrlica za Pijemont svekolikog srpstva. Hristova pobjeda nad smrću kontrastira se sa simboličnom smrću Kraljevine Srbije, na čijem je mjestu ostala tek „sjenka od države koja će se samo za neko vrijeme važiti da se u evropskim almanasima zavodi pod Kraljevina Srbija“. Raspored priloga na naslovnoj strani i postavljanje vijesti o postupku Srbije u crni okvir pojačava ironični efekat.
(NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"