Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Polovina građana ne vjeruje Vladi * Borovu brataničnu zaposlili pred izbore * Policija 10 godina ignorisala zahtjeve tužilaštva  * Isplatili A2A iako nisu uzeli 32 miliona od EPCG * Oči svijeta uprte u Helsinki * Narodna * Narod krpi ko stigne
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 16-07-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
MIJOMIR PEJOVIĆ, POSLANIK DEMOKRATSKE CRNE GORE :
Ministar Pavle Radulović okrenuo se sada Nacionalnoj turističkoj organizaciji, za koju želi da bude tutor lokalnim turističkim organizacijama.

Vic Dana :)

Šta plavušina mama kaže ćerki koja ide na sastanak?
– Ako nisi u krevetu do 12, dođi kući.


Dođe lik u teretanu i pita instruktora:
– Na koju spravu da idem da bih privukao što više žena?
– Na bankomat, on je tu ispred...


Šeta se zec šumom i ugleda jedan dugačak red. Odluči zec da vidi šta se dešava. Krene on da se progura na početak reda, govoreći:
– Izvinite, oprostite, izvinite...
Kad je konačno došao na početak reda, medo koji je stajao ispred njega kaže mu:
– Je`l ti mali, šta si došao ovamo? Mrš nazad.
I odgurne ga skroz na kraj reda.
Ali zeka ne odustaje. Ponovo to uradi, ali medo ga ponovo odgurne.
Ponovi se to tako nekoliko puta, kad na kraju zec popizdi i kaže:
– E sad ni neću da otvorim pekaru.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-07-14 KAPITULACIJA CRNE GORE: KO JE GLAVNI KRIVAC ZA NESTANAK CRNOGORSKE DRŽAVE U PRVOM SVJETSKOM RATU
Za sramotu čo`ek ne stara dok je živ
Kralj Nikola sa Izbjegličkom vladom Za sramotu čo`ek ne stara dok je živ Feljton je urađen po Ćetkovićevoj trećoj knjizi trilogije „Crna Gora iznutra - prošlost u sadašnjosti: Crnogorski separatizam - istorijski korijeni i razvoj”, koja je pripremljena za štampu
PIŠE: Borivoje Ćetković

„Sastali se radi podjele šekularske planinine Ilija Plamenac (1871–1916), ministar vojni i Ali-beg Šabanagić-paša. Obojica preturili sedamdesetu godinu.
– Jesi li ostario, beže? – upita ga Plamenac.
– Jesam za sve, sem za jednu stvar sam k`a da mi je dvadeset i pet godina. Vojvoda se začudi, misleći da je beg mlad za ženu, pa ga upita:
– A za koju si to stvar mlad, beže?
– Za sramotu, vojvodo. Za nju čoek ne stara dok je živ.
– Tako je, bogami – završi vojvoda.“
Šta reći o gospodaru, „caru junakah“, o njegom „napuštanju „Crne Gore – on sa najbližim saradnicima u „egzilu“, a narod i vojska u ropstvu? Starost ga ne može opravdati. Teško je izgovoriti, ali je tako: obrukao se starac.
Istoričari prosrpske provinijencije (a to mu priznaje i Đilas) u kraljeve zasluge ubrajaju da su dugo vremena u njega i njegovu Crnu Goru bile uprte oči porobljenih Srba – od njih je bio slavljen i hvaljen kao oslobodilac i ujedinitelj. Apostol srpske slobode, umio je, kao rijetko ko da svojom retorikom nadahne potlačene Srbe i oživi u njima nadu u spas od tuđinske tiranije i ropstva. Kritičkim propitivanjem ovih ocjena nameće se zaključak: da je knjaz (kralj) Nikola barjačio u srpstvu jer je bio ubijeđen da njemu i njegovoj dinastiji pripada prvijenstvo u odnosu, prvo na Obrenoviće, a kasnije i na Karađorđeviće, pjevao je i klicao srpstvu, mnogo više nego što su to činjeli vladari iz srbijanskih dinastija.
Treba, međutim, imati u vidu i knjaževo, odnosno kraljevo shvatanje politike, njegovi, praktično – politički potezi, nijesu se poklapali sa negovim klicanjem, pjevanjem i kitnjastim frazama o srpstvu. Njegova politička evolucuja je čudna: prešao je put od najvećeg Srbina, a završio je u uskom crnogorstvu. Pjevao je: „K`o Crnogorstvu ne bio vjeran Bogom i ljudima svud bio ćeran! / Kom‘ kamen ovaj nije svet, / Da bude sramotan, proklet! / ...Ah, griješan sam!/Al‘ se kajem, no, pomiluj milostivi! / Jer još iskra Crnogorstva u kutu mi srca živi!“
Kako objasniti ovaj kraljev „razvojni put“ i otpor ujedinjenju baš u Katunskoj nahiji, gdje je „propireno ognjište srpske slobode“, gdje je kult Obilića bio ječi nego u bilo kom dijelu srpstva? Đilas ima objašnjenje: Suviše su Katunjani sami pravili svoju istoriju, pa 1918. godine nijesu željeli da im je drugi prave. Da je istorija uticala na njihovo opredjeljenje, u to ne treba sumnjati, ali presudnu, ključnu ulogu, po mom mišljenju, u suprotstavljanju i kasnijoj pobuni imali su dinastički i materijalni interesi kraljevi, kamarile i ne malog broja glavara.
Kralj Nikola je, veli Đilas, „branio Crnu Goru, dakako na svoj način“. A taj njegov „način“, po Đilasovim riječima, ogledao se u tome: „Pred saveznicima da ostane i dalje saveznik i borac protiv Austrije, da kapitulacijom Crne Gore, za koju će okriviti druge (zvaničnu Srbiju i Pašića) stavi do znanja Austriji da ne želi da poruši mostove prijatljstva, građene u dužem periodu.“
Kraljeva politička igra bila je providna i naivna. Htio je, bar tako je ispalo, da sjedi na dvije stolice: da u očima saveznika ostane borac protiv Austrije, saveznik saveznicima, a da kapitulacijom Crne Gore –olakim ustupanjem Lovćena poruči Austriji da nije svojevremeno uzalud išao u Beč, uzimao njihove zajmove i primao počasna visoka oficirska zvanja.
Dakle, odlaskom iz Podgorice (preciznije: bjekstvom) kralj Nikola je skinuo zastore sa svoje politike – tada je bilo sasvim jasno: sve što je činio (a nije trebalo) i što nije činio (a trebalo je), moralo je dovesti i dovelo je – do izdaje. Taj čin se ne može ničim pravdati – ni Pašićem, ni srpskom vladom, ni P.Pešićem, niti okupacijom Srbije, niti odnosom saveznika, ni silom Austro-Ugarske.
Nesporno je: kralj Nikola, njegova familija i njegova kamarila su glavni grešnici da je Crna Gora bila u finansijskom haosu, duboko politički podijeljena, zavađena, loše vođena diplomatski, bez pravih prijatelja, zaostala u vojnom pogledu.
Nastaviće se

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"