Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
MUP odbio da oduzme državljanstvo Vukotiću * DF ulazi u radnu grupu * Ubica pao poslije sedam godina  * Novljanin ubijen u Johanesburgu * MUP odbio da oduzme državljanstvo Vukotiću * Ljudska prava i diskriminacija * Ministar protiv rijalitija
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-09-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Stevo Muk, predsjednik UO NVO Institut „Alternativa”:
– Novim zakonom se makar formalno zamišljene nezavisne agencije pratktično pretvaraju u organ državne uprave.

Vic Dana :)

Otišla baba na kiosk da kupi dopunu i kaže:
– Jednu dopunu za moju unuku!
Prodavačica:
– Od...?
– Od babe Stane za unuku Radmilu!
Mujo došao u bolnicu da provjeri kako mu je tašta koja već danima leži na ispitivanju, pa pronađe njenog doktora i zabrinuto upita:
- Doktore, kako je?
Doktor uzdahne:
- Ne znam kako b‘ t‘ rek‘o, jarane, znam da t‘ je tašta... ono najgore...
Mujo slegne ramenima:
- Pa rec‘ slobodno...
Doktor klimne:
- Nije joj ništa!
Pitaju Muju: Mujo, reci jednu dugačku riječ.
– Guma.
– Pa to nije dugačka riječ!
– A, nije, ali se može razvući.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-09-23 PETAR ROMANOV: VRIJEME VLADAVINE IVANA GROZNOG (8) Vjera ograničava samovlašće Jedan od prvih koji je stupio ne samo u diplomatske i poslovne nego i u ideološke kontakte sa Zapadom, bio je Ivan Četvrti (Ivan Grozni). On je bio poznat kao vješt političar i okrutan vladar, što je dokumentovano potvrdio Petar Romanov u svojoj knjizi „Rusija i Zapad”
Dan - novi portal
-Preveo i priredio: VOJIN PERUNIČIĆ

Karakteristično je da se malo prije dolaska Ivana Groznog na carski presto u Rusiji pojavila svojevrsna priča o „pravednom tiraninu“ – „Priča o Drakuli“, gdje je uticaj Makijavelijevih ideja (ili tačnije rečeno mitološkog Makijavelija) lako provjeriti. Piscem ove priče smatra se pisar Fjodor Kuricin, diplomata, koji je radio u Mađarskoj i Moldaviji. U toj priči je Drakula prikazan kao car, koji uspostavlja savršen i pravedan poredak putem zastrašivanja svojih podanika neviđenom strogošću, što je na kraju dalo dobre rezultate:
„Na pustom mjestu, gdje je bilo planinsko vrelo sa prelijepom izvorskom vodom, Drakula je naredio da se tu ostavi zlatna čaša, koju niko nije smio da ukrade. Inostrani trgovci su mogli mirno da ostave noću svu svoju robu nasred ulice, Drakula je garantovao za bezbjednost njihove imovine itd.“
Očigledno, Kuricin sugeriše vlastima da ne biraju sredstva da se isklorijeni zlo.
U vezi sa tim interesantan je komentar istoričara Jakova Lurjea, koji je smatrao Ivana Groznog oličenjem Drakule u XVI stoljeću. On piše: „Đavolom se može prijetiti, ali ga ne treba prizivati“.
Nije u potpunosti razjašnjen stepen uticaja na Ivana Groznog od još jednog „makijaveliste“ tog vremena, publiciste, profesionalnog vojnika i ruskog plemića Ivana Peresvetova, koji je bio u službi kod mnogih careva u zapadnoj Evropi. On je predao caru pisani dokument sa detaljnim planom državnih reformi, gdje je takođe lako prepoznati razne misli o politici, koje je nekad izrekao florentinac.
Istraživači naglašavaju sličnost reformi, koje je Peresvetov predložio, sa svim što je Vlada Ivana Groznog realizovala u praksi. Postoji čak interesantna verzija da je pravi autor projekta bio lično car, samo je on iskoristio ime navedenog plemića, koji mu je dao pisani dokument.
Bilo kako bilo, očigledno, moskovski car je imao određenu sličnost u svojim razmišljanjima i političkoj praksi sa Makijavelijem. Ta sličnost se može primijetiti čak i na osnovu članskih karata u knjižarama (car Ivan je posebno volio da čita Tita Livija, isto kao i Makijaveli).
Isto tako, ovdje se govori izričito o uticaju florentinca, koji je bio direktan, ili tačnije posredan. Baš u ovom slučaju u Rusiji je sa nekakvim hroničnim zaostajanjem za Zapadom bio samostalno stvoren sopstveni, politički sistemski „točak“ Ivana Groznog, koji je sasvim ličio na „točak“ Makijavelija. Pored toga, takav sistemski „točak“ Groznoga, sudeći prema zapažanjima u knjigama, veoma je zainteresovao još jednog ruskog vladara – Josifa Staljina.
Da li je nemilosrdni Ivan Grozni bio prvi ruski „zapadnjak“? Savremenici Groznog, osuđujući cara za suviše bliske, sa njihove tačke gledišta, kontakte sa strancima, bezuslovno su smatrali cara takvim.
Ako slijedimo logiku Nikolaja Berdajeva, onda Ivana Groznog treba smatrati prije jednim od prvih ruskih patriota – „evropejaca“, jer se car, iako ga je Zapad oduševljavao, kritički odnosio prema strancima i sam je odlučivao šta treba od njih uzeti i prihvatiti, a šta ne.
To šta je bilo dozvoljeno moskovskim carevima, naravno, nije moglo biti dozvoljeno nižim društvenim slojevima. Njihovo mišljenje, ma kakvo ono bilo, a priori se smatralo grešnim, jer samo „Bog i car znaju sve“.
Samodržavlje, u kojem su svi podanici bili carevi robovi, plus vjera, koja je prožeta srednjevjekovnim formalizmom i površnim znanjem, stvorili su atmosferu, gdje se mogao ugušiti bilo koji imalo misleći čovjek. Car i pravoslavna crkva – dva sveta tabua, koji nijesu podlijegali kritici, doveli su Rusiju u XV vijeku do čudnog stanja. Teška atmosfera u tim vremenima, kako je napisao jedan istoričar, nagovještavala je buru i veliko nevrijeme.
Crni oblak je i došao sa Zapada preko Novgoroda i donio kugu, koja je naglo razorila cio uobičajeni tok života, prisilivši ljude da od užasa zadrhte i da se zamisle šta dalje da rade. Prije svega, naravno, mislili su na sebe. Nije slučajno da poslije „crne smrti“ sa tog istog Zapada dolazi i prva jeres u Rusiju – pokret takozvanih strigoljnika. Istoričar Mihail Speranski piše:
„... pokret je po formi, naravno, religiozan, ali u suštini se vezuje za ekonomiku, za intelektualnost i ima svoju ideju, u njegovoj osnovi leži prvi pokušaj da potlačeni i osuđeni traže svoje pravo za učešće u društvenom životu“.
Novgorodski strigoljnik po svom razmišljanju, kako kaže Speranski, u potpunosti liči na svog zapadnog „krštenog brata“, flageranta-camobičevaoca. On ne priznaje hijerarhiju, ne priznaje sveštenička zvanja, jer oni „primaju mito“, tj. traže materijalnu korist, a ne duhovno očišćenje.
Strigoljnici su direktno optuživali crkvu za zelenaštvo i smatrali da svaki pravi hram mora biti u duši svakog pravog hrišćanina. Otuda i zaključak: ne treba nam sveštenstvo, nijesu nam potrebne crkve, koje su podignute ljudskim rukama. Dio jeretika ide još dalje i izražava sumnju u postojanje, ne samo raja i zagrobnog mučenja, nego i uopšte zagrobnog života.
Uticaj zapadnoevropskog racionalizma na pokret strigoljnika je na kraju krajeva moguć. Informacije o toj prvoj ruskoj jeresi su oskudne, zato što ih je teško određeno provjeriti. A ako nije bilo uticaja Zapada, onda mi ponovo imamo posla sa pronalaženjem sledećeg ruskog, ovog puta religioznog „točka“.
(Nastaviće se)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"