Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Dječak izboden sedam puta, majka uhapšena * Albanski ministar ugovarao šverc droge u Crnoj Gori * I osnivač OVK povlašćeni proizvođač * Prodaju 17 poslovnih prostora, a za zakup daju milione * Džem sešn sa Sarom Renar * Dječak izboden sedam puta, majka uhapšena * Pošto država?
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 05-12-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Genci Nimanbegu, poslanik koalicije Albanci odlučno:
Treba dozvoliti isticanje simbola i drugih država.

Vic Dana :)

Mujo dolazi kući pijan k‘o majka, a Fata u kuhinji tužno skršta ruke:
- Crni Mujo, znaš ti kako sam dosad‘ bila srećna kad b‘ doš‘o kuć‘ trijezan...
Mujo se zanjiše i ispali:
- Vjeruj, Fato, mora i men‘ sreća nekad pomazit‘!
Prijavio se Mujo na konkurs za postavljača bandera. Posle testiranja prime sve kandidate osim njega, pa Mujo ode da se žali:
- Što ste primili njih, a mene niste, kad ja najbolje radim?
- Kako najbolje, svi postavili 10 bandera, a ti 6.
- Jes, al‘ njihove vire.
- Kako se juče završila tvoja svađa sa ženom?
- Dopuzala je do mene na koljenima.
- Nemoguće! I što je rekla?
- Rekla je: Izlazi ispod kreveta da ti ja ne dođem tamo!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-12-04 FILMSKO PREISPITIVANJE: VODEĆE LIČNOSTI FRANCUSKOG NOVOG TALASA (4) Film je kapitalizam u najčistijem obliku
-PIŠE: DR RADOSLAV T. STANIŠIĆ, FILMSKI I TV REDITELj

„Mali vojnik” (1960), snimljen u vremenu između ta dva filma, zabranila je francuska vlada na tri godine zbog komentara povodom rata u Alžiru. „Živjeti svoj život” (1962) studija je žene koja odlučuje da postane prostitutka, napravljena u obliku petodjelnog sociološkog traktata o problemu prostitucije, upotpunjenog statističkim podacima i pseudokliničkim žargonom. Filmom „Karabinijeri” (1963), adaptacijom istoimene drame Benijamina Jopola, snimljenom po scenariju pisanom s Robertom Roselinijem, Godar je ostvario prvi od njegovih „kritičkih eseja” mada, kako tvrdi jedan kritičar, film „Karabinijeri” je u manjoj mjeri ratni film nego „serija tvrdnji o ratu”. Film „Prezir” (1963), rađen po motivima istoimenog romana Alberta Moravije, šesti je Godarov igrani film. To je međunarodna koprodukcija s Džekom Palansom i Brižit Bardo u glavnim ulogama, na širokom ekranu i u boji, koji kao temu ima, kao i Trifoov film „Američka noć”, snimanje filma. Ovaj film u filmu je verzija Homerove „Odiseje” koju u Rimu snima Fric Lang i u filmu igra sam sebe.
„Neobična banda” (1964) zasnovan je na jednom američkom pretparačkom trileru i predstavlja prvi Godarov povratak gangsterskom filmu poslije filma „Do poslednjeg daha”. Bavi se pričom o tri pariska studenta – dva muškarca i jedna žena – koji pokušavaju da izvrše pljačku i koja se završava kao tragična farsa u kojoj jedan od „budućih” kriminalaca biva ubijen. U filmu „Udata žena” (1964) sa ironičnim podnaslovom „Fragmenti filma snimanog 1964” Godar je pomiješao široki spektar narativnih i dokumentarističkih stilova, radi stvaranja sociološke studije o ulozi žene u savremenoj kulturi. U filmu „Alfavil” (1965) Godar je pribjegao formi naučno-fantastičnog trilera, kao podlozi za parabolu o otuđenju koje donosi razvoj tehnologije. On na briljantan način koristi savremeni Pariz za prikazivanje budućnosti, a to treba da nas podsjeti na činjenicu da je „Alfavil” već oko nas. Filmom „Ludi Pjero” (1965) Godar se vratio razbijenom i samorefleksivnom narativnom stilu filma „Karabinijeri”, kao i generičkom modelu gangsterskog filma: jedan čovek (Žan Pol Belmondo) i žena (Ana Karina, inače negova žena od 1961–1967), bježe od pariske bande da bi na jugu Francuske živjeli idiličan život, nalik životu na pustom ostrvu, sve dok serija izdajstava ne dovede do njihove užasno nasilne, očigledno slučajne, smrti. Film bez scenarija i praktično bez zapleta skoro da ostvaruje godarovski ideal o „filmu u kome nema ni pisanja, ni montaže, ni miksa zvuka”. „Muški rod, ženski rod” (1965) označava njegovo konačno odvajanje od narativa. Kao i filmovi „Živjeti svoj život” i „Udata žena”, to je film o sociološkom istraživanju o tankom zapletu, koji je skoro nebitan za to istraživanje. Film se bavi ilustracijom petnaest različitih problema mlade generacije, „djece Marksa i koka-kole”, koja su intervjuisana jedno za drugim u maniru cinema verite. Godar pokazuje kako je njihov idealizam opovrgnuo svijet ciničnog seksa i nasilja koji ih okružuje. Poslije filma „Muški rod, ženski rod” Godarovi filmovi su postajali u sve većoj mjeri ideološki i, u nekim slučajevima, strukturalno nasumični. Kao što je i sam napisao 1966. godine: „Film je kapitalizam u njegovom najčistijem obliku... Postoji samo jedno rješenje a to je da okrene leđa američkom filmu”. Ironični rezultat ovakvog razmišljanja bio je film „Made in U.S.A.” (1966). Mada djelimično podsjeća na detektivski triler, „Made in U.S.A.” nema uopšte narativnu nit. To je film koji treba da uništi praktično svaku iluziju za koju je film – a naročito tradicionalni američki film – sposoban. Naoko rimejk Hoksovog filma „Veliki san” (1946), s Karinom u Bogartovoj ulozi, film je do te mjere samorefleksivan da izgleda kao da nema sadržaj: likovi se obraćaju publici, objašnjavajući svoje ponašanje i komentarišući trivijalnost zapleta, dijalog je besmislen i ponekad namjerno snimljen tako da se ne može čuti. Značenja se nalaze na obodima filma u njegovim komentarima o političkom nasilju, beščašću i gluposti desnice i sentimentalnosti i slabosti ljevice. Film „Dvije, tri stvari koje znam o njoj” (1966) je kolaž slika i razgovora oko pariske domaćice koja se odala privremenoj prostituciji u želji da zadrži lagodni stil života građanske srednje klase. Film je radikalna optužba kapitalističke tehnokratije na Zapadu koja, smatra Godar, od svih nas pravi prostitutke svojim sistemom ekonomske prinude.
(NASTAVIĆE SE

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"