Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Oprao 230 miliona, a Milo mu dao državljanstvo * Adžić: Pista loša, putnici nesigurni * Perović: Protest će biti prije 9. maja * Bošnjačka stranka protiv formiranja tehničke vlade * Premijera pitaju o švercu narkotika * Optužuju Opštinu da se odriče 16 miliona * Mimo licence primili 30 studenata, pa ih izigrali
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 24-04-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BORIS BOGDANOVIĆ, POSLANIK DEMOKRATSKE CRNE GORE:
Branićemo Kotor svim demokratskim sredstvima i nećemo dozvoliti da se vrati u ruke onih koje smo pobijedili 2016. godine.

Vic Dana :)

Čovjek vrlo nesrećan u braku vraća se kući potpuno pijan.
Žena mu otvara vrata:
- Dakle!
Zamuckuje on i petlja jezikom.
- Ja zaista nemam sreće.
- Kako to? - pita ga žena.
- Cijelu noć sam pio da te zaboravim, a sada te vidim duplo!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-04-22 PATRIOTIZAM I DOBROČINSTVO MIHAJLA PUPINA 12
Velika pomoć beogradskom Narodnom muzeju
VOJISLAV BUDO GLEDIĆ Velika pomoć beogradskom Narodnom muzeju U tekstu o Mihajlu Pupinu, koji objavljujemo kao feljton, publicista Vojislav Budo Gledić nas podsjeća da je veliki naučnik ujedno bio i veliki srpski rodoljub, vjernik i humanista
Pupin je naročito mnogo pomogao Narodnom muzeju u Beogradu, a pomenućemo samo neke najvažnije pojedinosti. Godine 1924. Muzeju je ustupio sredstva jednog privatnog dužnika u iznosu od 750.000 dinara, pri čemu je dužnik do marta 1932. g. isplatio 675.000 dinara. Pupin je, međutim, nastavio i dalje nesebično da finansijski pomaže Muzej, tako da je ta pomoć 1. marta iznosila tačno 1.049.759,50 dinara. Iz tih sredstava Muzej je objavio nekoliko publikacija i kupio pojedine slike autora iz Vojvodine (objavio je knjige „Markov manastir“, „Manastir Kalenić“, itd.). U zimu 1932. g. Pupin se obratio upravi Muzeja sa željom da osnuje „Zadužbinu Mihajla Pupina pri Narodnom i istorijsko-umjetničkom muzeju u Beogradu“ sa ulogom od milion dinara.

Patriotizam i ljubav prema Srbiji, Pupin je ispoljio i kroz nabavku i čuvanje slikarskih djela, pored ostalih, likovnih ostvarenja dvojice srpskih i svjetskih velikanima, i to Uroša Predića i Pavla Paje Jovanovića. Pupin je počeo da ispoljava svoju dobročiniteljsku aktivnost još 1889. godine, kada je boravio u Parizu. Tada je posjetio jednu od rijetkih izložbi na kojoj je svoje radove izložio Uroš Predić. Treba, ipak, posebno naglasiti da je Pupin i ranije dobro poznavao slikara Predića, jer se sa njim družio još za vrijeme školskih dana, kada su bili učenici u jednoj maloj školi, u Crepaji, gdje su se đaci pripremali za buduće učenje u Pančevačkoj gimnaziji. Kasnije je to dječačko drugarstvo preraslo u trajno prijateljstvo, što je imalo izvanredno značajne posledice i po ukupnu srpsku kulturu. Naime, Pupin je počeo da kupuje Predićeva djela, ali ne za svoju ličnu kolekciju, već da ih sačuva za potomstvo i svoj narod. Tako je i bilo: on je ta djela poklonio Narodnom muzeju u Beogradu i time ih trajno sačuvao od zaturanja po raznim privatnim kolekcijama.

Ovdje treba posebno izdvojiti Predićeva djela, koja se sada nalaze u posjedu Narodnog muzeja. To su „Siroče na majčinom grobu“ (1888. g.) i „Hercegovački bjegunci“ (1889), koje je Pupin otkupio na Predićevoj izložbi u Parizu. To je, međutim, bio samo početak donatorskog rada Mihajla Pupina, koji je brzo shvatio koliki značaj ima zadužbinarstvo u srpskom narodu. Potom slijedi poklon slike, odnosno portreta gđe Vajling od Konstantina Danila (Lugaš, 1798 – Veliki Bečkerek, 1873), koji je nastao u prvoj polovini 19. vijeka. Ta slika se smatra jednim od najljepših portreta našeg slikarstva, nastalog u prvoj fazi razvoja srpskog realističkog slikarstva.

Posebno treba navesti da je Pupin poklonio Narodnom muzeju i svoj portret koji je uradio Paja Jovanović. Slikarski velikan je Pupinov portret naslikao za vrijeme svoje turneje po Sjedinjenim Američkim Državama. Pored Mihajla, Paja je naslikao i portret njegove kćerke Varvare, a svoga prijatelja i gosta Paju Jovanovića, Pupin veoma srdačno dočekao tokom njegovog boravka u SAD.

Legat Mihajla Pupina u Narodnom muzeju u Beogradu predstavlja ne samo dio ogromnog humanitarnog i patriotskog rada ovog slavnog Srbina iz Amerike već njegov legat ujedno predstavlja i dio bogatog nacionalnog fonda naše najznačajnije muzejske ustanove. Pored ogromne umjetničke vrijednosti, on nudi i presjek jednog izuzetno značajnog dijela razvojnog puta stvaralačkog uspona srpskog slikarstva tokom 19. stoljeća. Pupinovo osnivanje Zadužbine 1932. godine pokazuje ne samo ljubav, patriotizam i visoku moralnu i duhovnu svijest već i neposredni i praktični način pomaganja svom narodu i zavičaju. Ovaj dobročinitelj u svojoj oporuci naglašava da je njena svrha takođe i izdavanje publikacija srpskih starina, kao i fond koji će služiti „s vremena na vrijeme za kupovinu djela srpskih umjetnika za Narodni muzej“.

Posebnim testamentom Pupin je 1928. godine oformio fond „Mihajlo Pupin“, kojim je ustanovio „vječitu godišnju rentu od 2.000 dinara“. Fond je počeo zvanično da radi 21. decembra 1928. godine. Iz njega je trebalo da se finansira oko 110 korisnika. Ovaj izuzetno bogati fond raspolagao je iznosom od čak 13.890.903 dinara.

Od ostalih njegovih zadužbina, navodimo izgradnju Narodnog doma u njegovom rodnom Idvoru, koji je konačno bio dovršen 1935. godine, a njegovo osvećenje je obavljeno 25. septembra te godine. Pupin je posebnim fondom od 1929. godine pomagao i Maticu srpsku. Ovaj njegov fond je, na primjer, 1934. godine imao 17.862 dinara. Na stotine vrijednih rijetkih stručnih knjiga slao je univerzitetskim bibliotekama, i tako stvarao dragocjenu stručnu podlogu za obrazovanje naših visokoškolskih stručnjaka. Finansirao je neka važna istraživanja i nesebično pomagao i podržavao razne akcije od šireg kulturnog i društvenog značaja...

Priredio: MILADIN VELjKOVIĆ

(KRAJ)


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"