Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Podmetnut pištolj iz kojeg je ubijen Migi Kruščić * Umjesto odbornika, zahtjev za smjenu podnio DPS * Svađaju se, ali ništa ozbiljno * Ljekar može da odbije liječenje zbog uvrede * Tehničkom vladom do povjerenja * Bregzit bez sporazuma, Britanija u raspadu * Rekonstrukcija hrvatske vlade do kraja jula
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 11-07-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Goran Đurović, direktor Medija centra:
- RTCG nije dobar Roćenu kada ne izvještava u njegovom i interesu DPS-a.

Vic Dana :)

Dobio Mujo dva sina blizanca. Obojici im da ime Huso.
- Što si im, bolan Mujo, obojici dao isto ime? - pita ga Haso.
- Evo zašto: dođem ja kući i viknem: ‘Huso! Donesi babi pivo.’ A kad tamo - dva piva!

Pita Mujo:
- Fato, ‘oćeš andol?
Šta će mi andol kad me ne boli glava?
- E, to sam htio da čujem!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-07-10 BERANSKA GIMNAZIJA INTELEKTUALNI SVETIONIK 10
Poratna nastava se preselila u dućane i kafane
Miomir Dašić Poratna nastava se preselila u dućane i kafane ■ Feljton smo uradili po knjizi akademika Miomira Dašića „Škola, istorija, politika” (zbornik radova), koju je 2018. godine objavio „Unireks” (Podgorica, Beograd)
-PIŠE: AKADEMIK MIOMIR DAŠIĆ

Od jeseni 1944. godine, kada su Berane, kao i čitava oblast Gornjeg Polimlja, trajno oslobođeni, partizanska vlast je pristupila otvaranju škola – najprije šk.1944/45. godine osnovnih (1944. otvorene su 22 škole: 34 odjeljenja sa 1.851 učenikom), a od februara 1945. godine obnovljena je i gimnazijska nastava.

Nastava u Beranskoj gimnaziji počela je u prvoj dekadi februara 1945. godine, dok se u središnjim i zapadnim krajevima zemlje još uvijek vodio rat protiv njemačkog okupatora. U Gimnaziji te godine bilo je 11 odjeljenja – od prvog do petog razreda. Ne postoje precizni podaci sa koliko je đaka otpočela nastava – javljaju se brojke od 511 do 588 upisanih u odjeljenjima (osim prvog radili su i kombinovani razredi – drugi i treći, treći i četvrti i četvrti i peti). Ministarstvo prosvjete Demokratske Federativne Jugoslavije u Beogradu izviješteno je od nadležnih školskih vlasti iz Crne Gore da „šesti, sedmi i osmi razredi ne rade, jer je najveći broj učenika mobilisan i nalazi se na frontu ili u pozadinskim jedinicama”.

Gimnazijska nastava je prvih poratnih godina izvođena u centru Berana u prostorijama bivših dućana, kafana i drugih poslovnih lokala. Uslovi rada bili su veoma teški. Vršilac dužnosti direktora od februara do ljeta 1945. godine bio je Mihailo Baćo Pajković, po struci zapaženi geograf. Potpisani ga pamti kao predanog profesora u struci, ali i kao v.d. direktora koji se nije libio ni fizičkog rada – popravljanja vrata, namještanja prozora i drugih fizičkih poslova samo da bi se stvorili kakvi-takvi uslovi za izvođenje nastave. U centru varoši teško je bilo održati i radnu disciplinu u rasutim odjeljenjima i žagoru i galami građana. Osim toga, nedostajali su nastavnici za neke predmete, nije bilo udžbenika, a ni drugih školskih učila. Pa ipak, uspjeh je postizan.

Državna gimnazija u Beranama školske 1945/46. je već radila kao potpuna – sa 1.351 učenikom spadala je u najbrojnije u Crnoj Gori (26 odjeljenja, od kojih 12 redovnih i 14 kombinovanih razreda). Te školske godine redovna nastava je počela 8. oktobra 1945. godine. Niži tečajni ispit ni šk. 1945/46. godine nije polagan. Za direktora gimnazije postavljen je Jovan Ivović, koji je u međuratnom periodu bio zapažen kao vrlo stručan profesor istorije u ovoj školi. Njega je već sljedeće šk. 1946/47. godine zamijenio Slobodan Bujišić, etnolog, koji je bio bez ikakvog nastavnog iskustva, ali budući da je bio partizanski borac (nosilac „Spomenice 1941”), nametnuo se školi i sredini kao strog direktor (najveći doprinos nastavnom procesu dao je razoružanjem đaka partizana).

Prvi poslijeratni maturski ispiti obavljeni su u junu 1945/46. godine. Mahom su polagali kandidati stariji od 20 godina, koji nijesu u ratu redovno školovani. Za drugu generaciju poratnih maturanata (šk. 1946/47. se u izvještaju sa maturskog ispita kaže da je pokazala bolji uspjeh od prošlogodišnje. Ocijenjen je i napredak u nastavi iako su još uvijek postojale teškoće: nedostatak školskog prostora, učila, udžbenika, stručnih profesora, nesnalaženja i u realizaciji novog nastavnog plana i programa, naročito iz istorije i književnosti, a uz to problem je bio i veliki broj „ratom ometenih učenika koji pohađaju polugodišnje tečajeve”. Sa školskom 1946/47. godinom završila se praksa upisa u kombinovane razrede. U šk. 1947/48. godini – od drugog polugodišta, nastava se odvijala u normalnijim uslovima. Na normalizovanje nastave bitno je uticalo i to što je u međuvremenu obnovljena gimnazijska zgrada, u kojoj su postavljene i električne instalacije (do tada ni Berane nijesu imale električno osvjetljenje), te su postojali uslovi za normalno izvođenje i popodnevne nastave.

Generacija maturanata šk. 1948/49. godine – tri odjeljenja – bila je prva poratna generacija koja se manje-više redovno školovala. Pripremali su je visoko stručni profesori: Mojsije Zečević, Milun Babović, Milan Milošević, Mileva Kastratović-Boričić, Katarina Živković, Veljko Živković, Đuro Bogavac, Milan Popović, Milisav Marsenić, Aleksandar Mitrović i drugi iskusni pedagozi, uglavnom domoroci.


(NASTAVIĆE SE)


Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"