Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Lukšićev šura prodaje kompleks sagrađen na divlje * Zbog šverca droge plata smanjena 150 eura * Eksploziv u dvorištu službenika zatvora * Šehović i Nurković sami sebe častili po stan * Zbogom Evropo! * „Veliku Albaniju“ ne podržavaju svi albanski političari * Umjesto 25 miliona, dobili da plate 39.000 za sudske troškove
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 14-08-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Dragan Vukić, funkcioner SNP-a:
– Tri penzionera upravljaju sa tri skupštine opštine – Kotor, Danilovgrad i Nikšić.

Vic Dana :)

Došao Piroćanac u Italiju i ulazi u prodavnicu.
- Bonđorno - uzviknu prodavac sa osmjehom, a na to će Piroćanac:
- Nisam ništa ćorno, još nisam ni ušao.

Objašnjava načelnik stanice svojim ljudima zadatak.
„Naćićemo se ispred hotela „Balkan” točno u 11:48 časova, a za one koji imaju digitalne satove dva pendreka, obrnuta stolica i Snješko Bijelić”.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton OČIMA RUSKIH ISTRAŽIVAČA - JUGOSLAVIJA I NJENI NARODI U POLITICI VELIKIH SILA 8
Moris Paleolog, francuski ministar spoljnih poslova Pitanje jugoslovenskog ujedinjenja Pod kakvim pritiskom i koji su razlozi pretvorili Balkan u jednu od „najužarenijih tačaka“ na planeti? Kakvu je ulogu imala Jugoslavija i njeni narodi u politici velikih sila? Zašto je baš ovdje, na ovim prostorima, buknuo Prvi svjetski rat? Odgovor na ova pitanja dali su ruski vojni istoričari, u djelu „Sad ili nikad - Smrviti Srbiju u prah!”
Dan - novi portal
Bugarska je zauzela poziciju vrebanja i u prvom periodu rata (1914. godina) pridržavala se neutralnosti. Međutim, nejasna obećanja od Antante, u odnosu na rješavanje makedonskog pitanja, dali su povod bugarskim vladajućim krugovima da se preorijentišu na savez sa Njemačkom i Austrougarskom.
Ipak, Rusija je uspjela da 1914. godine dopremi Srbiji 26 artiljerijskih oruđa i 30 hiljada pušaka. To je mnogo pomoglo srpskim trupama da pređu u kontraofanzivu. U Bici na Kolubari od 3. do 13. decembra 1914. Srbi su razbili austrougarsku vojsku, koja je izgubila skoro polovinu svog sastava. Daljim vođenjem bitaka, srpske trupe su oslobodile u potpunosti teritoriju svoje zemlje. Na balkanskom frontu je nastupilo privremeno zatišje.
Ruski generalštab mornarice je preduzeo niz dopunskih mjera za bezbjedno dopremanje isporuka Srbiji. Specijalna ekspedicija, na čelu koje je bio kontraadmiral M. M. Veselkin, obezbijedila je siguran prolaz lađama i brodovima, koje su pratili ratni konvoji. Sa ciljem blokiranja akcija austrougarskih ratnih motornih čamaca, po naređenju generalštaba ruske mornarice i uz saglasnost Srbije, minirali su taj dio Dunava, koji je prolazio granicom između Austrougarske i Srbije. Za izvršenje ovih zadataka bila su zadužena tri odreda: prvi sa nadporučnikom mornarice J. F. Volkovickim, koji je minirao rijeke Dunav i Savu u blizini Zemuna, drugi sa poručnikom V. A. Grigorenkom i treći odred inženjerije pod komandom pukovnika P. I. Dobrova, koji je čuvao prilaze luci na Dunavu u selu Prahovo. Minsko polje je spriječilo prolazak neprijateljskih brodova prema donjem toku Dunava.
Početkom rata, veliku važnost je imalo takozvano jugoslovensko pitanje za rusko-srpske odnose. Krajem 1914. godine srpska Vlada je prvo zvanično formulisala svoje ratne i političke ciljeve. 7. decembra 1914. Narodna Skupština Srbije je svečano proglasila Nišku deklaraciju, u kojoj su naglašeni zadaci za oslobađanje još neoslobođenih jugoslovenskih naroda i njihovo ujedinjenje sa Srbijom, a 15. decembra je regent Aleksandar pokrenuo pitanje stvaranja „Velike Srbije“. Šta se pod tim podrazumijevalo? Da li se mislilo samo na pripajanje teritorija, koje su bile naseljene Srbima?
Prema tvrdnjama francuskog ambasadora u Rusiji M. Paleologa, u novembru 1914. Nikolaj II je u razgovoru sa njim o Srbiji naglasio neophodnost pripajanja Bosne i Hercegovine, Dalmacije i Sjeverne Albanije ovoj državi. Makedoniju je trebalo podijeliti između Bugarske i Srbije, koju su namjeravali da uvuku u rat na stranu Antante. Postoje dokazi da su vladajući krugovi u Rusiji sa skepsom gledali na planove jugoslovenskog ujedinjenja. Ipak, u ruskoj štampi 1914.godine je naširoko raspravljano o varijantama reorganizacije u višenacionalnoj imperiji Habzburga, i stvaranju, na njenim ruševinama, novih nacionalnih država, na principima ponovnog ujedinjenja „pripadnika istog naroda“. Tako su novine „Ruska riječ“ u članku od 4. septembra 1914. pokrenule pitanje ponovnog ujedinjenja Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Dalmacije, Banata i Bačke, smatrajući da tamo žive Jugosloveni. Ove novine su naglašavale da su moguće i druge varijante razrješenja jugoslovenskog pitanja. Istovremeno je izražena odlučnost da Srbija izvrši ujedinjenje. Naročito je bilo istaknuto da se: „Kroz krvavu maglu već naziru konture buduće Evrope, a njeni bastioni biće Velika Srbija, ujedinjena Rumunija i slobodna Češka“.
Ruska socijaldemokratija u liku RSDRP je podržavala ideju srpskih i bugarskih socijalista o stvaranju Balkanske federacije republika. I ruska diplomatija je bila naklonjena rješavanju jugoslovenskog pitanja.
Petrograd nije zvanično komentarisao Nišku deklaraciju, prije svega zbog toga što nije želio komplikacije sa Engleskom i Francuskom, koje su bile protiv stvaranja Velike Srbije. Povodom toga, italijanski ambasador u Rusiji A. Karloti dao je izjavu načelniku kancelarije Ministarstva inostranih poslova baronu M. Šilingu za vrijeme posjete 27. februara 1915. godine.
A. M. Petrajev, pomoćnik ministra inostranih poslova Rusije, je govorio: „Stvaranjem ujedinjene Velike Srbije ili srpsko-hrvatsko-slovenačke države bilo bi najsrećnije rješenje jugoslovenskog pitanja, a bio bi i interes Rusije da teži ka tome da se ostvari ova politička kombinacija“.
PRIREDIO:
VOJIN PERUNIČIĆ
(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"