-PRIREDIO: VOJIN PERUNIČIĆ

Francuski imperator nije sumnjao u to da su Rusi zapalili Moskvu. Do smrti je Napoleon smatrao da je glavni krivac za požar moskovski gradonačelnik grof Rastopčin, koga je nazivao „palikućom” i „ludakom”. Za njega nije imao drugog imena. U svom pismu caru iz Moskve, na koje nije dobio odgovor, Napoleon je, pokušavajući da se opravda, pisao: „Lijepi i veličanstveni grad Moskva više ne postoji, Rastopčin ga je zapalio. Četirsto palikuća je uhvaćeno na mjestu zločina i svi su izjavili da su palili po naređenju gubernatora i upravnika policije. Sve su ih strijeljali... To isto su radili od Smolenska i ostavili 600.000 porodica da luta po svijetu. Humanost i interesi Vašeg veličanstva i ovog velikog grada su zasluživali da on bude meni predat u zalog, zbog toga što ga ruska armija nije branila. Bilo je neophodno ostaviti u njemu državne ustanove, upravu i civilnu zaštitu. Tako su uradili dva puta u Beču, u Berlinu, u Madridu, tako smo mi lično uradili u Milanu pred dolazak Suvorova u taj grad. Požari pružaju mogućnost za pljačke, kojima se prepuštaju vojnici, osporavajući kasnije da su do plijena došli za vrijeme požara”.

Prema pričama Francuza, kad su počeli požari u Moskvi, oni u gradu nijesu našli nijedno vatrogasno sredstvo. Svu su opremu izvezli van grada po naređenju gradonačelnika. Zanimljivo je da su Rusi lično, koji su dobro poznavali specifičnu ličnost Rastopčina (u tom čovjeku su na veoma čudan način bile spojene osobine organizatora, pozera i zanesenjaka) pričali o grofu da on „ima dvije pameti, rusku i francusku, i jedna drugoj smetaju”. Rastopčin lično, proglasivši sebe glavnim ruskim patriotom, priznao je da je lično učestvovao u paljenju grada i ponosio se time kao herojskim djelom, mada je to isto kategorički poricao, razumno procjenjujući užasne posledice tragedije. Treba takođe priznati, da je poslije odlaska okupatora grof uradio mnogo na ponovnoj obnovi grada i pomoći Moskovljanima.

Zapravo, obje suprostavljene strane, svojevoljno ili prisilno, bile su organizatori paljenja Moskve. Osim Rusa, (koji su namjerno palili grad i onih, koji su u žurbi, bježeći iz grada, ostavili svoja neugašena ognjišta), naravno, bili su krivci i Francuzi. Odmah poslije toga, kad je zauzet grad, u njemu su počele krađe, pljačke, pijančenja, tuče i razna razbojništva. U takvoj situaciji nijesu mogli da se izbjegnu požari u Moskvi. Prema istorijskim dokazima, požari u gradu su se pojavljivali svaki put kad bi politička situacija bila napeta i kad bi narod bio nezadovoljan. Kako tvrde ljetopisci, Moskva je nekoliko puta sagorijevala do temelja. Požar iz 1812. godine bio je poslednji na tom strašnom spisku vatrenih stihija. Od 8.771 nastanjenih kuća sagorela je 6.341, a od 387 državnih i društvenih zgrada, sagorela je 191.

Krivcem moskovskog požara možemo smatrati, na neki način, čak i Petra Velikog. Želeći da što je moguće prije uljepša Peterburg, car je 1714. godine izdao naredbu i zabranio da se u Moskvi prave kuće od kamena i svi zidari su obavezno upućivani u Petrov „raj“. Poslije mnogo godina ta zabrana je ukinuta, ali u momentu Napoleonovog napada, Moskva je uglavno bila izgrađena od drveta i bez ikakvog plana i reda, tako da je gašenje požara koji je zahvatio cijeli grad bilo isto što i spriječiti potop svijeta.

Požar u toj 1812. godini pokazao se toliko nesavladiv da je Napoleon morao da napusti Moskvu, jer je vatra bila već zahvatila i zidine Kremlja, a stakla na dvorcima su pucala i lomila se od velike temperature. Prema sjećanju jednog očevica, kad je Napoleonova pratnja napuštala Kremlj da bi se premjestila u Petrov dvorac van grada, ona se s velikom mukom probijala kroz dim, a varnice su padale na nju sa svih strana: „Mi smo išli spaljenom zemljom, ispod zapaljenog neba i između zidina, koje su bile u plamenu“.

Ali, Rusi su pokvarili raspoloženje Korzikancu još prije ulaska u Moskvu. Francuski imperator je očekivao trijumfalan ulazak u grad i spremao se da primi delegaciju građana s ključevima od stare ruske prestonice i molbama za milost. Umjesto toga, on je morao dugo i bez ikakvih rezultata da čeka u moskovskom predgrađu, sve dok ga nije izvidnica obavijestila da u gradu nema nikog i da je grad pust.


(NASTAVIĆE SE)

---