Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Acu platili da kontroliše Bemaks * Licemjerni Senat štiti plagijatora * Slomili mu ruku tokom hapšenja * Medenica godinama žmuri na Ćoćove sumnjive poslove * Srebro za Filipa Radovića * Angela Merkel traži alternativu Vučiću * Udarac za standard
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 19-09-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
TEA GORJANC PRELEVIĆ, DIREKTOR AKCIJE ZA LjUDSKA PRAVA:
Krajnje je vrijeme da se ovaj sastav Sudskog savjeta povuče i ustupi mjesto ljudima koji će umjeti da povrate povjerenje u sudstvo.

Vic Dana :)

Kako se pametna žena štiti od svinjskog gripa?
– Razvede se od krmka, i konzumira samo piletinu!

Zašto se u Crnoj Gori desio zemljotres?
– Crnogorac uzeo lopatu u ruke, a zemlja se nasmijala.

Šta je to depresija:
– Depresija je kada kupiš hulahop da vrtiš, a on ti taman!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-09-17 PETAR ROMANOV: NAPOLEON U MOSKVI, KOZACI U PARIZU 11
Napoleonova imperija se raspada
Vojin Peruničić Napoleonova imperija se raspada Trijumfalnim ulaskom na bijelom konju u Pariz, Aleksandar I se konačno razračunao sa Napoleonom za svoje suze kod Austerlica i za spaljenu Moskvu. Moralna pobjeda Rusa nad Evropom je bila potpuna
I Evropa je prihvatila vođstvo novog Agamemnona, priznavši posebnu ulogu Rusa u borbi protiv Napoleonove Francuske i očiglednu odlučnost samoga cara da dovede tu borbu do konačne pobjede. Kad je vidio kako njegovi podanici sa oduševljenjem dočekuju rusku armiju, pruski kralj je potpisao saveznički ugovor sa Rusijom. Ruske trupe su umarširale u Berlin kao saveznici. U avgustu je i Austrija objavila rat Francuskoj, jer prethodno nije uspjela u pregovorima sa Napoleonom i time izazvala pobješnjelu reakciju Napoleona. Pisao je on tada Kolenkuru:

„Rusija ima puno pravo na najbolje uslove mira. Ona ih je platila visokom cijenom: dva teška rata, opustošenim svojim teritorijama, gubitkom prestonice. Austrija, nasuprot tome, ne zaslužije ništa. Ništa me ne bi tako razočaralo i ogorčilo, ako bi Austrija kao nagradu za svoje vjerolomstvo izvukla korist i slavu od uspostavljanja mira u Evropi“.

Tako je evropska koalicija postepeno prelazila iz odbrane u napad. Napoleonova imperija je počela da se ruši, baš tako kako je prije gudinu dana Velika armija doživjela krah na prostorima Rusije. Kao i ranije, Bonaparta je demonstrirao svoju vojnu genijalnost, nanoseći saveznicima osjetne udarce, ali su se snage same Francuske iscrpljivale, francuska armija je sakupljala nove regrute, čak je dovodila i dječake u redove vojske.

Vojna akcija 1813. godine završila se u oktobru grandioznom trodnevnom bitkom kod Lajpciga, koja je u istoriji nazvana „Bitkom naroda“. Protiv Francuza, Poljaka, Italijana, Belgijanaca, Saksonaca, Holanđana i Njemaca borili su se Rusi, Austrijanci, Prusi i Šveđani. Napoleon je napustio bojno polje i povukao se u Francusku. Na kraju „Bitke naroda“ Francuzi nijesu imali ratnih drugova. Saksonci su počeli bitku pucajući u vojnike koalicije, a završili pucanjem na francuske jedinice, koje su se povlačile.

Austrijanci i Prusi su bili zadovoljni postignutim i zato su bili spremni da potpišu mir sa Napoleonom. Aleksandar I je odbio da potpiše, izjavivši da čvrst mir može biti potpisan samo u Parizu. „Ja ne mogu svaki put da vam stignem u pomoć“, rekao je on pruskom kralju i austrijskom imperatoru.

Caru je pomogao Napoleon lično da ubijedi saveznike da nastave borbu, jer je odbio predloge za naredni mirovni ugovor. Iako su uslovi mira, uračunavajući svu štetu i sve gubitke, koje su nanijeli Evropi, izgledali sasvim pravedni, jer su Francuskoj predlagali da samo ograniči svoje apetite i zadovolji se granicama, koje je zemlja imala 1790. godine.

To što je moglo biti po volji običnom Francuzu, nije moglo da zadovolji Napoleona. Priznati granice iz 1790. godine je značilo za njega da mora priznati svu besmislenost i avanturizam desetogodišnje imperatorove spoljne politike i apsurdnost datih žrtava, koje je ta politika donijela.

„Ja sam mnogo uzbuđen zbog takvog gnusnog projekta... ja se smatram obeščašćenim ovim što nam predlažu“, pisao je Napoleon Kolenkuru, svom predstavniku na Šatilonskom kongresu. Imperator se, kao i ranije, oslanjao samo na silu oružja i smatrao je da će samo jedna velika dobijena bitka protiv saveznika opet vratiti osmijeh Francuskoj i njemu lično. Osim toga, kao i uoči pohoda na Moskvu, opet se nije uzimalo u obzir to što je bilo očigledno, da su saveznici (u prvom redu Aleksandar I) bili spremni i psihički i politički da izgube ne samo jednu bitku, ali su bili obavezni da dobiju rat. Tako se i dogodilo.

Ideja, da se vojne trupe usmjere prema Parizu, pripadala je Korzikancu Poco di Borgo, starom Napoleonovom neprijatelju i jedom od najbližih prijatelja ruskog cara. To je bio poslednji argument i car je odlučio da prihvati predlog. Caru nije bilo lako da ubijedi vojne komandante, a zatim i saveznike u neophodnost iznenadnog i silovitog upada u Pariz, ali je uspio.

Napoleon je suviše kasno saznao za taj neočekivani manevar i kad je čuo, on je uzviknuo: „To je odličan šahovski potez. Nikad ne bih povjerovao da saveznici imaju takvog jednog generala da je sposoban da se toga sjeti!“

Iznenadni juriš na Pariz, čijom je odbranom komandovao maršal Marmon, počeo je 18. (30) marta i trajao je kratko, ali je bio krvav. Na obje strane gubici su bili oko devet hiljada, pri čemu su Rusi najviše doprinijeli uspjehu. Oni su učestvovali u najopasnijim napadima i zato su njihovi gubici bili najveći među saveznicima – šest hiljada je poginulo od devet.

PRIREDIO: VOJIN PERUNIČIĆ

(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"