Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vlada raskida ugovor i sa Milovim bratom * U birački spisak 270.000 nepravilno upisanih * Sezona gripa počela, vakcina kasni * Medojeviću ponovo skidaju imunitet * Agresivno na Mađare * Bez državne pomoći gubitak 30 miliona * Pariz nudi pomoć za kosovski problem
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-10-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Budimir Aleksić, poslanik DF-a:
– Brutalna diskriminacija nad Srbima postala je pravilo politike u Crnoj Gori.

Vic Dana :)

Vraća se Perica kući i s vrata govori:
- Tata, mama danas me učitelj po prvi put pohvalio!
Tata:
- Super, a šta je rekao?
Perica:
- Rekao je: svi ste vi djeco magarci a ti Perice najveći.


Idu dvije plavuše parkom i dva sumnjiva momka iza njih. Kaže jedna plavuša drugoj: - Joj, šta ćemo sad?! Njih su dvojica, a mi smo same!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-10-15 VASIONA KROZ VJEKOVE 2
VOJISLAV BUDO GLEDIĆ Sveštenici bili svojevrsni astronomi U feljtonu je dat odlomak iz knjige publiciste Vojislava Buda Gledića, koja uskoro treba da se pojavi iz štampe
Dan - novi portal
U drevnoj Kini astronomija se javlja oko 3000. godine prije n.e. Kineska posmatranja su dovela do predskazivanja pravilnih predviđanja pomračenja. Razlikovali su pet lutajućih zvijezda (planeta) od ostalih zvijezda. Vrijeme su mjerili veoma tačnim sunčanim časovnicima. Astronomi drevnog Egipta su mnogo pažnje obratili određivanju trajanja godine, jer su ekonomski potpuno zavisili od redovnih i pravilnih ponavljanja poplava Nila. Trajanje godine određivali su istovremenim izlaskom Sunca i najsjajnije zvijezde Sirijusa, što se događa jednom godišnje. U početku su godinu odredili na 365 dana. Kasnije su ustanovili da je ona nešto duža, pa su uveli prestupne godine. U tadašnjim civilizacijama sveštenici (žreci) su predstavljali svojevrsne astronome, koji su uživali veliki ugled i imali značajan uticaj u društvu.

Na američkom kontinentu su postojali narodi koji su imali jako razvijene civilizacije. Narod Maja, a i ostale drevne američke civilizacije, razvijale su se nezavisno, od 500. godine prije n. e. do 1500. nove ere; imali su veoma tačne podatke o markantnim nebeskim pojavama, kao i o kretanjima nebeskih tijela i o trajanju godine. Inke su se klanjali bogu Sunca, bogu tvorcu, bogu kiše i drugim božanstvima u šarolikom panteonu, iza kojega je stajala visokoorganizovana državna religija. Inke za sobom nijesu ostavili pisanih dokumenata; podatke o broju stanovnika, porezima, žetvama i drugome bilježili su na čvorovanim kanapima. Asteci su vjerovali da je svijet bio stvoren i uništen četiri puta prije tadašnje „pete tvorevine”, u kojoj su oni živjeli. Njihovo vrhovno božanstvo bio je bog Sunca i rata. Pošto su se plašili da će jednog dana Sunce prestati da se penje na nebo i da će se njihov svijet tako okončati, Asteci su mu prinosili kao žrtve zarobljene neprijateljske ratnike.

Sistematski i kontinuirani razvoj nauke o nebu otpočeo je kod starih Grka još u VI vijeku prije n. e., i to najprije u Miletu, jonskoj filozofskj školi, čiji predstavnici su bili Tales, Anaksimandar i Anaksimen. Potom su ovu nauku njegovali Pitagora i njegovi učenici u južnoj Italiji, u gradu-koloniji Krotonu. Pitagorejci su smatrali da je lopta najsavršenije geometrijsko tijelo, pa su zato vjerovali da i Zemlja ima takav oblik i da se nalazi u središtu nebeskog prostora, koji se sastoji od nekoliko sfera. U Atini je Meton (oko 430. g. prije n.e.) ustanovio da se ciklus Sunčevih i Mjesečevih pomračenja, uzastopno ponavlja nakon perioda od oko 19 godina, i time postavio osnovu za stvaranje preciznog kalendara.

Dalji tok razvoja astronomije je bio usmjeren na posmatranje nebeskih pojava i objašnjavanju prividnih kretanja nebeskih tijela. Platonov učenik Eudoks sa Knida (oko 408–355. prije n. e.) bio je grčki naučnik (matematičar i astronom), koji je izmislio i oblikovao geometrijsku metodu objašnjavanja nebeskih kretanja, u čijoj osnovi je bio sistem od 27 kristalnih i providnih sfera. Znameniti starogrčki mislilac Aristotel (384–322. g. prije n.e.) dokazao je da Zemlja i Mjesec imaju loptasti oblik i pružio racionalna objašnjenja nekih pojava, posebno neobičnog kretanja planeta po poleđini zvjezdanog neba. On je usavršio i proširio Eudoksov sistem na 55 nebeskih sfera. Mnogi kasniji filozofi su se bavili i astronomskom problematikom i pokušavali da odgonetnu neobična kretanja po nebeskom svodu.

Antička astronomija je vrhunac dostigla u Aleksandriji, koja je oko 300. godine prije n.e. postala prestonica Egipta, kao i najznačajnije političko, kulturno, privredno i duhovno središte čitavog starog vijeka. U tom mediteranskom gradu je izgrađena nauka, čija dostignuća su dominirala kasnijom istorijom, sve do vremena humanizma i renesanse. U Aleksandriji je Euklid, koji je bio aktivan tokom vladavine Ptolomeja I Sotera (323–283. prije n. e.), sintetizovao geometriju kao deduktivnu nauku i sačinio prve precizne nebeske koordinatne sisteme.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"