Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Čudna ostavka poslije sedam dana * Jelić dobio 13.000 eura * Vlada se zadužuje još 47 miliona * Jovo Đurović saslušan zbog ubistva Klisića * Građani ne treba da brinu * NATO u stanju moždane smrti, Evropa na ivici ponora * Svi su jedno u Hristu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 08-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik:
– Uvjeren sam da će oni koji su izjavljivali da je „briselskim“ dogovorom DPS kapitulirao objasniti znatilježnoj javnosti sve aspekte te kapitulacije.

Vic Dana :)

Mujo kaže Hasi:
- E moj jarane, još uvijek se sjećam zadnjih riječi moje pokojne Fate...
- Pa šta je rekla?
- Ne okreći taj pištolj prema meni, idiote jedan!


Sretne plavuša prijateljicu: - Šta je bilo? Djeluješ mi nešto neraspoloženo. - Ma, moj muž prije nekoliko dana izašao da kupi cigarete i još se nije vratio. - Šta je tu tako strašno, evo ti cigareta, zapali!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-11-07 KNEZ MILOŠ U CARIGRADU 1835. GODINE 1 Veliki događaj u kneževom životu U feljtonu je data skraćena verzija poglavlja „Knez Miloš u Carigradu 1835. godine“ iz knjige prof. dr Radoša Ljušića „Knez Miloš“, koja uskoro treba da se pojavi iz štampe
Dan - novi portal
-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Prof. dr Radoš Ljušić spada u red najvećih imena srpske i jugoslovenske istoriografije. Rođen je 22. novembra 1949. u Istoku (Metohija), gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studije istorije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na kome je od 1996. redovni profesor. Njegova bibliografija broji više od 600 bibliografskih jedinica, među kojima preko 40 posebnih izdanja i kapitalnih knjiga. Za „Knjigu o Načertaniju“ dobio je 1994. Oktobarsku nagradu grada Beograda, a za knjigu „Vožd Karađorđe“ dodijeljena mu je Nagrada za nauku Vukove zadužbine (1993) i nagrada „Vladimir Ćorović“ (2004). Uskoro iz štampe treba da se pojavi Ljušićeva knjiga i o vođi Drugog srpskog ustanka, knez Milošu, iz koje, uz njegovo ljubazno odobrenje, u skraćenoj verziji, objavljujemo poglavlje „Knez Miloš u Carigradu 1835. godine“.

Pored navedenih, važnija djela su mu i: „Kneževina Srbija (1830–1839)“, „Srbija 19. vijeka“, „Kneginja Ljubica“, „Ljubavi srpskih vladara i političara“, „Karađorđevići“, „Orijentalni novinar, evropski političar, Dimitrije Davidović“, „Srpska državnost 19. vijeka“, „Princip Gavrilo“, „Vujkina vrata i Vrijeme surovosti“, „Hronika podgorskog sela Istok“, „Vojvode i vojvodski barjaci“...

Prof. Ljušić je bio direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva i „Službenog glasnika“ u Beogradu. Nosilac je Ordena Svetog Save (2006).

„Kad su se Turci prvi put pojavili pred Bečom (1629), ako je vjerovati Rašid-beju, nastala je poslovica: „Bogatstvo je u Indiji, pamet u Evropi, a gospodstvo u turskog cara“! To nesporno gospodstvo sultan i Turci iskazali su u vrijeme kneževe posjete prestonici Osmanskog carstva. Poslije Drugog ustanka, bio je to najznačajniji događaj u životu kneza Miloša Obrenovića, te mu posvećujemo posebnu pažnju, kao ogledalu njegovog života, ponašanja, vladavine, odnosa prema sultanu, Porti, Turcima i ustavobraniteljskoj opoziciji.

Sultan Mahmud II i knez Miloš zanimljive su ličnosti u turskoj i srpskoj povijesti, i njihove ličnosti i njihove vladavine. Kada je riječ o kneževoj biografiji, prije svega, kao odnos vazala prema sizerenu. Nije moguće saznati da li je sultan čuo za Obrenovića prije 1815. godine, budući da padišahu nije saopštavano u pojedinostima ono što se dešavalo u Beogradskom pašaluku između ugušenja Prvog i podizanja Drugog ustanka. Potom je, najmanje dvadeset godina, turski car slušao visoke zvaničnike Porte i ruske diplomatske predstavnike šta govore o knezu Milošu. Kako je vrijeme hujalo, s jakim ruskim vjetrovima na Bosforu, izazivajući bure i smiraje mora, ali i s blagim srpskim povjetarcem koji je samo sezao do ušiju turskih zvaničnika, pa i padišaha, sultan je poželio da vidi upornog balkanskog borca i svog vazala, kneza Miloša, ili kako je ocijenio knežev savremenik Aleksa Simić – „da ga lično pozna i ocijeni njegova svojstva“. Drugi savremenik, Jakov Živanović, tvrdi da je jedan od ciljeva kneževog odlaska bio da s Portom dogovori „formu pravlenija Serbije“, poslije ukidanja Sretenjskog ustava.

Feliks Petrovič Fonton piše u „Uspomenama“ da su prijemi kod sultana bili kratki ali raskošni. „Mahmud je velik rastom i grozan, s grubim crtama lica; očiju živih, smjela, gorda i prodorna pogleda“. Audijencija holandskog poslanika (1825) trajala je tri minuta, a sultanov ađutant nasilno je nagnuo poslanika kako bi se što niže poklonio, i za tri minuta, koliko je trajala audijencija, sultan ga je udostojio samo klimanjem glave. Tako se postupalo s jelčijama malih država, ne i velikih sila. A kako je dočekan, primljen, gošćen i ispraćen iz Stambola musafir iz Srbije, prikazujemo u ovom poglavlju.


(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"