Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Tužiteljka tražila da se zataška prebijanje * Mrvaljevića napao sin odbornice DPS-a * MA pomažu sa još 21 milion eura * Tvrdi da nije znala za mito * Rama i Kurti „zategli” odnose zbog „malog Šengena” * Naći mjeru i ideal u spoju tradicije i inovacije * Traže da se ispita Pažinov rad
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 16-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vladimir Jokić, smijenjeni gradonačelnik Kotora:
– Ministarka Suzana Pribilović samo pokazuje da je njeno ministarstvo poluga u rukama DPS-a.

Vic Dana :)

- Koji je razlog tvog izostanka? - pita učiteljica Pericu. - Otac mi je u bolnici. Sledeće nedjelje učiteljica pita da li mu je otac i dalje u bolnici. - Naravno da jeste, on je doktor.


Plavuša u avionu sjedi do prozora kad joj priđe frajer i reče:
- Izvinite gospođice, ali to je moje mjesto.
Ona odgovara:
- Ma, znam ja te fore, odj...
- Dobro, kako hoćeš ti glupačo jedna, onda taj avion vozi sama!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton FILMSKO PREISPITIVANJE: DEJVID V. GRIFIT I RAZVOJ NARATIVNOG OBLIKA 10
U istom filmu i veličina i sramota
Scena iz Grifitovog „Rađanja nacije” U istom filmu i veličina i sramota Grifita se može okrivljivati za grubo iskrivljenje istorijskih činjenica, za stvaranje stereotipa Afroamerikanc, i za glorifikaciju Kju- kluks-klana, ali ne možemo da opovrgnemo snagu njegove vizije
-Piše:DR RADOSLAV T. STANIŠIĆ

Grifitova epopeja je izazvala takav antagonizam da su mu najzad uskraćene dozvole za prikazivanje filma u državama Konektikat, Illinois, Kanzas, Masačusets, Minesota, Nju Džersi, Viskonsin i Ohajo; a predsjednik Vilson je bio prinuđen da javno porekne svoju pohvalu i da izjavi kako je briljantna tehnika u tom filmu primijenjena u službi mutnih ciljeva. Grifit je bio šokiran i duboko povrijeđen neočekivanom neprijateljskom reakcijom javnosti i na „Rađanje jedne nacije”.

Može biti, kako je nedavno pokazao njegov biograf, da su Grifitova „rasistička uvjerenja bila potpuno nesvjesna”, ali regionalna uslovljenost je do te mjere izokrenula njegovo poimanje američke istorije da je njegov film u mnogo čemu prerastao u pseudoistorijski traktat čiji je kolektivni heroj „arijevska” rasa (Grifitov izraz). Odnosno, Grifit je jednostavno potvrđivao stereotipe svog vremena jer, u stvari, „Rađanje jedne nacije” precizno inkarnira mit o obnovi koji su podjednako propagirali i političari i istoričari kraja XIX i početka XX vijeka. Po svom monumentalnom obimu, po koncentraciji na ključne momente američke istorije, po mješavini istorijskih i izmišljenih likova, po neprekidnom narativnom kretanju na relaciji epoha – čovjek i, što je najvažnije, po svojoj ledeno preciznoj viziji američkog društva zasnovanog na rasnom principu, „Rađanje jedne nacije” je duboko američka epopeja. Možemo da optužujemo Grifita za grubo iskrivljenje istorijskih činjenica u vezi s periodom obnove, za nesvjesno stvaranje stereotipa Afroamerikanca koji je ili budala ili nasilnik, i za glorifikaciju terorističkih organizacija kao što je Kju- kluks-klan, ali ne možemo da opovrgnemo snagu njegove vizije. Neukusan kakav jeste, Grifitov rasizam je s njim implicitno dijelila većina bijelaca s Juga kao i mnogi Amerikanci njegovog doba. Razlika je bila u tome što oni nijesu imali ni sredstava ni volje, a ni genijalnosti kojom bi ga preveli u epsko filmsko djelo koje milioni gledaju širom svijeta. U toj činjenici jesu i Grifitova veličina i njegova sramota.

U filmu „Rađanje jedne nacije” ispričana je priča o američkom Građanskom ratu i događajima poslije njega, s južnjačke tačke gledišta, u kojoj se tretira, kako i piše u jednom međunatpisu „agonija koju je Jug trpio da bi nacija bila rođena”. Potrebno je napomenuti da su događaji o kojima je riječ bili nedavna istorija za publiku iz 1915, Kao i sam Grifit, mnogi gledaoci koji su 1915, kada je počeo da se prikazuje, vidjeli film, i sami su znali lične detalje o ratu iz priča svojih roditelja koji su ga preživjeli, a političke i socijalne podjele koje je taj konflikt donio u to vrijeme bile su još veoma duboke. Film počinje prologom u kome se objašnjava da sjeme tragedije nije posijao Jug nego engleski trgovci iz XVII vijeka, koji su prvi počeli da dovoze roblje u Ameriku i koji su, da ironija bude veća, kako tvrdi Grifit, bili preci abolicionista iz XIX vijeka. Zatim dolazi kratak predratni interludijum, u kome dva dječaka, sjevernjaka, obojica sinovi moćnog senatora abolicioniste Ostina Stounmena, posjećuju svoje bivše drugove iz internata, braću Kameron, na skromnoj porodičnoj plantaži u Piedmontu u Južnoj Karolini. Tokom te idile, čiji je cilj slikanje otmenosti i šarma južnjačke kulture, kao i svih dobrobiti koje pruža život na plantaži, Fil Stounmen se zaljubljuje u Kameronovu ćerku Margaret, dok mladi Ben Kameron otkriva svoj ideal ženske ljepote na dagerotipiji Filove sestre Elsi. Neposredno poslije te posjete izbija Građanski rat, pa i braću s Juga i braću sa Sjevera njihove vlade pozivaju pod oružje. Sledeći dio filma „Rađanje jedne nacije” je posvećen samom ratu i skoro da je po tome samostalna cjelina. Upravo taj dio filma bi najtačnije mogao da bude opisan kao „epski”, jer su u njemu pomiješani prefinjena priča o istorijskim događajima i spektakl kolosalnih razmjera. Od trenutka kada piedmontska regimenta bodro i naivno maršira u susret svojoj prvoj bici, do ubistva predsjednika Linkolna u teatru Ford, nosi nas struja naracije koja je tako snažna i hipnotička da je čak i danas teško odoljeti njenoj privlačnoj moći.


(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"